Reis Kavazović: Bh. tradicija islama je inkluzivna; muslimani nikoga ne smatraju neprijateljem

Ususret ramazanu, u vremenima velikih iskušenja o vjeri, vjernicima i namjerama, narodima, državi, poznatoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti - gost Plenuma bio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Reis Kavazović na početku razgovora u Plenumu uputio je čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana. „Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost.“

Govoreći o duhovnoj dimenziji posta, istakao je da ramazan posebno dotiče one koji ga istinski traže. „Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost.“

Vrhunac pokornosti: Post i „mjesec Knjige“

Na pitanje šta predstavlja vrhunac pokornosti Bogu u ramazanu, reisul-ulema podsjeća da postoji čitav niz ibadeta koji se u ovom mjesecu redovno obavljaju. „Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu.“

Ipak, ističe da ramazan ima i jednu dodatnu, duboku dimenziju – vezu s Objavom. „Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur’ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur’an.“

Dodaje da ne misli samo na Kur’an kao svetu knjigu, nego na knjigu uopće.

„Ne postoji evropski islam – postoji islam i različite tradicije“

Govoreći o percepciji islama u Bosni i Hercegovini kao „evropskog“ ili „modernog“, reisul-ulema odbacuje takve kvalifikacije. „Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam.“

Pojasnio je da postoje različite tradicije muslimana, zavisno od geografskog i kulturnog konteksta. „Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije.“

Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj tradiciji islama, izdvaja jednu ključnu osobinu. „Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama.“

Odnos Evrope i islama: „Dodiri su uvijek nosili i trenja“

Komentarišući jačanje desnice i antiislamskog raspoloženja u Evropi, reisul-ulema ističe da su se „svijet islama i svijet Evrope dodirivali, a tamo gdje su se dodirivali, uvijek je bilo i trenja“. Ipak, vjeruje u snagu razumnih i istinskih vjernika. „Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar.“

„Više je dobrih ljudi – inače svijet ne bi opstao“

Na pitanje da li je većina ljudi u svijetu ipak dobronamjerna, reisul-ulema odgovara bez dileme: „Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao.“

Govoreći o pokušajima da se Bošnjaci muslimani predstave kao prijetnja susjedima ili Evropi, reisul-ulema kaže da takvi narativi imaju političku pozadinu. „Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju.“

Ističe da bosanskohercegovački muslimani ne žele sukob ni s kim. „Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje.“

Trideset godina mira kao „veliki kapital“

Reisul-ulema podsjeća da Bosna i Hercegovina tri decenije živi u miru. „Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital.“

Uprkos razaranjima, genocidu i teškim zločinima iz prošlosti, naglašava da je zemlja opstala. „Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše.“

Smatra da bi povratak destruktivnim politikama značio vraćanje u devedesete godine. „Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi.“

Religijska stabilnost i politička nemirna površina

Reisul-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa u zemlji. „U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije.“

Pojašnjava da su politički odnosi „uvijek na površini“, a da je površina nemirna, dok su dublji religijski i kulturni odnosi stabilniji. „Ukoliko postoji dubina – religijski i kulturni odnos unutar države – on djeluje kao stabilizator odnosa.

Slaba tačka: deficit civilnog društva i kulture

Govoreći o slabostima bh. društva, reisul-ulema izdvaja nedovoljno razvijen civilni sektor i kulturu. „Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani.“

Posebno naglašava važnost kulture. „Za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj.“

Kultura i lična odgovornost

Na pitanje da li je zastoj u razvoju kulture možda planski ili posljedica svjesnih politika, ističe da politika ima utjecaj, ali da odgovornost ne može biti prebačena samo na nju. „Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja.“

Govoreći o odgovornosti pojedinca, naglašava da promjene počinju iznutra. „Vrlo često za svoje slabosti ili greške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost naspram samog sebe. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo.“

Reforme kao moralna obaveza

Govoreći o reformama, ističe da njihovo izostajanje ima ozbiljne posljedice. „Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine.“

Posebno naglašava moralnu dimenziju evropskog puta. „Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno.“

Reakcija na izjavu o „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“

Osvrćući se na izjavu bivšeg reisul-uleme o uspostavljanju Bosanske pravoslavne crkve, naglašava poštovanje, ali i distancu. „Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice.“

Dodaje da se radi o pitanju koje ne može biti predmet odlučivanja druge vjerske zajednice.

Ugovor s državom

Govoreći o ugovoru Islamske zajednice sa državom, pojašnjava suštinu neslaganja. „Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva.“

Naglašava da različitost mora biti prepoznata u pravnom okviru. „Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja.“

federalna.ba