Orban nakon samita EU poručio: EU je izabrao dug i rat - mi smo izabrali mir

Mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je da je posljednji samit Evropske unije u Briselu više ličio na "ratno vijeće" nego na političke konsultacije, upozorivši da odluke o zaduživanju i nastavku podrške Ukrajini guraju Uniju u dugoročan sukob s ozbiljnim finansijskim posljedicama.

"Jučer je Evropsko vijeće održalo sastanak u neuobičajeno napetim okolnostima, baveći se najtežim zamislivim pitanjem. To zapravo nisu bile političke konsultacije - to je bilo ratno vijeće", napisao je na društvenoj mreži X sa sjedištem u SAD-u.

Osvrćući se na diskusije, rekao je da se "90 posto doprinosa odnosilo na to kako možemo poraziti Rusiju - ne kako Ukrajinci mogu pobijediti, već kako možemo pobijediti Rusiju".

"Preostalih deset posto došlo je od Čeha, Slovaka i Mađara, koji su govorili o tome kako postići mir. Tu stojimo."

Naveo je da je jedna od najneposrednijih prijetnji o kojima se raspravljalo bila potencijalna konfiskacija 210-230 milijardi eura zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine.

Prema riječima Orbana, to bi efektivno učinilo EU učesnikom u ratu.

"Ako treća strana u ratu uzme novac od jedne strane i da ga drugoj, to nije finansijska pomoć. To je objava rata", upozorio je.

Mađarska također drži značajne devizne rezerve u zapadnim institucijama i, da je do zapljene imovine došlo, morala bi razmotriti premještanje tih rezervi.

Plan je propao zbog belgijskog premijera Barta DeWevera, koji je odbio preuzeti rizik da bi Belgija - dom većine zamrznutih sredstava - mogla doživjeti finansijsku propast ako Rusija tuži i dobije na međunarodnom sudu. Orban mu je pripisao zasluge za blokiranje prijedloga, nazivajući to trenutkom političke hrabrosti.

Samit je također odobrio zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji će se finansirati zaduživanjem na tržištima.

Orban je to nazvao "ratnim zajmom" i upozorio na dugoročne posljedice.

"Kada postane jasno da Ukrajina ne može platiti i da EU mora intervenisati, države članice će morati pokriti i glavnicu i kamatu. Ali mi nećemo učestvovati", rekao je i dodao:

"Bit će zanimljiva matematička vježba izračunati koliki teret sada izbjegavamo time što se odričemo."

Poručio je da je "to dugoročni zajam koji bi buduće generacije – naša djeca i unuci – morale otplatiti".

"Ono što se ovdje događa je hipoteka na budućnost Evrope. A mi smo ostali izvan toga", rekao je Orban, navodeći da "oni koji su odobrili ovaj ratni zajam postavili su Evropsku uniju na kurs koji zahtijeva poraz Rusije".

"Ovo više nije samo politika ili geopolitika – radi se o novcu. Ako ne pobijede Rusiju, morat će platiti. Novi faktor je ušao u ratno okruženje. Ranije su finansijski interesi bili samo u drugom planu – sada su oni centralni. Od sada jure svoj novac. To je ono što stavlja cijelu Evropsku uniju na ratni put."

Upozorio je da će "u narednim sedmicama, stvarnost snažno udariti".

"Evropski građani će shvatiti da su oni ti koji će platiti cijenu za neuspješne odluke svojih lidera. Njihovi parlamenti će o tome raspravljati. Brojke će se pojaviti. I tada će postati jasno - platit će, kao vojnici na položaju. Ovo je odlučujući trenutak za nastavak rata", dodao je Orban.

Evropska komisija je predložila korištenje blokirane ruske imovine u iznosu oko 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) izvan te zemlje za pružanje dodatne finansijske i vojne podrške putem kredita u narednim godinama, međutim, na samitu Evropske unije u četvrtak navečer, nije postignut dogovor o tome.

Mađarska se već dugo protivi politici EU-a prema Ukrajini, često blokirajući ili usporavajući zajedničke finansijske pakete i sankcije.

Budimpešta održava bliže odnose s Rusijom nego većina članica Unije, posebno u oblasti energetske saradnje i političkog dijaloga, što redovno dovodi do tenzija s Briselom.

AA/federalna.ba