Lakić: Bitka za čelik još nije izgubljena; Hamzić: U pitanju je 10.000 radnih mjesta

Dok vlasti šute, industrijski giganti se gase. Nakon Koksare, pred ambisom i Nova Željezara Zenica. Hoće li njen eventualni pad povući i Željeznice Federacije i Republike Srpske? Oko 11.000 radnih mjesta ugroženo, na hiljade porodica u neizvjesnosti, a država bez odgovora. Zašto među ministrima nema volje da uvedu carine na uvoz čelika i tako zaštite domaću proizvodnju. Ako država neće zaštititi svoje, ko će? Ko gasi čelično srce zemlje? Gosti emisije Plenum su Ahmed Hamzić, Saša Božović i Vedran Lakić.

Lakić: Vlada FBiH učinila sve, sada je potez na državi

Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić govorio je o neslaganjima unutar vlasti, neuspjelom usvajanju zaštitnih mjera za industriju čelika, te mogućim posljedicama po hiljade radnih mjesta u Bosni i Hercegovini.

Osvrćući se na tvrdnje da su ministri HDZ-a na različitim nivoima vlasti imali suprotne stavove, Lakić je pojasnio da podrška na sjednici Vlade Federacije zapravo nije bila jedinstvena, ali da je odluka ipak donesena većinom glasova. “Moram ovdje najprije da ispravim i kažem ono što je bilo i na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a to je da i predstavnici HDZ-a nisu podržali Vlade Federacije, nisu podržali ovu odluku.”

Ipak, naglašava da su oba entiteta dala pozitivan signal kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje, što ovaj slučaj čini još značajnijim u širem ekonomskom kontekstu.

“Međutim, mi smo naravno izglasali odluku, dali pozitivno mišljenje, ali  moram reći ne samo da je Vlada Federacije dala pozitivno mišljenje na ovu odluku, nego i Vlada RS-a također dala pozitivno mišljenje što nas stvarno dovodi u situaciju da imamo jedan jedinstven odnos prema zaštitu domaće proizvodnje.”

Govoreći o sjednici na kojoj se odlučivalo, Lakić ističe da zbog hitnosti i načina održavanja nije bilo prostora za dodatna pojašnjenja ili diskusiju među ministrima. “Nismo imali rasprave po toj tački i po ostalim tačkama koji su bili na toj hitnoj sjednici Vlade Federacije, tako da nismo imali nikakvih obrazloženja kad su ove stvari u pitanju.”

Dodaje da su naknadni pokušaji da se dobiju konkretni razlozi za takve odluke ostali bez detaljnog odgovora, iako komunikacija između partnera postoji. “Apsolutno, komuniciramo na svim mogućim, ali jednostavno taj odgovor smo dobili da je to tako i pribojavali smo se da se to možda moglo desiti i na Vijeću ministara.”

Uprkos svemu, ministar poručuje da proces još nije završen i da postoji prostor za promjenu odluke na državnom nivou, što vidi kao ključnu šansu za očuvanje radnih mjesta.

“Iz tog razloga se iskreno nadam da i ova bitka nije izgubljena i da ćemo imati priliku da Savjet ministara promijeni svoju odluku i donese ovo što je predloženo i da ćemo na neki način spasiti ovih desetak hiljada radnih mjesta.”

Posebno upozorava na posljedice koje bi izostanak zaštitnih mjera mogao imati po domaću industriju, naglašavajući da bi to značilo direktan udar na radna mjesta i proizvodnju.

“Bitka još uvijek, nadam se, nije izgubljena i da ćemo svi spoznati šta znači neuvođenje carina na proizvode od čelika i sam čelik za BiH, i da nećemo dopustiti da se ovih deset hiljada radnih mjesta jednostavno ugasi.”

Kazao je da je Vlada Federacije BiH učinila sve što je bilo u njenoj moći kako bi zaštitila domaću industriju i očuvala radna mjesta u sektoru čelika, naglašavajući da je fokus bio na podršci domaćim proizvođačima.

“Apsolutno sve što je bilo moć Vlade Federacije. Svoj dio posla je završila i stala na stranu naših domaćih proizvođača”, rekao je Lakić.

Govoreći o ranijim aktivnostima, podsjetio je da su razgovori o zaštitnim mjerama započeli još prije godinu i po dana, uključujući ideje o uvođenju carina na uvoz čelika, kao i zabrani izvoza otpada iz Bosne i Hercegovine.

“Mi smo se sistemski i pripremali i tad govorili da bismo trebali da uvedemo u određenom periodu carine na uvoz čelika i čeličnih proizvoda ali isto tako smo pričali da zabranimo izvoz otpada iz Bosne i Hercegovine prema vani”, kazao je.

Istakao je da su prijedlozi usaglašeni između entitetskih vlada i upućeni prema državnom nivou, ali da izostanak reakcije izaziva zabrinutost. “Ne mogu da shvatim da smo došli u situaciju da ne brinemo o domaćoj proizvodnji, i brine me to na koji način se ponašamo jer to je poruka koja ne bi trebala da ode u eter prema našoj industriji”, naglasio je Lakić.

Dodao je kako bi odricanje od proizvodnih djelatnosti imalo ozbiljne posljedice po ekonomiju zemlje. “Ako se mi odreknemo iskonske proizvodne djelatnosti u Bosni i Hercegovini onda gubimo esenciju ekonomije naše države”, upozorio je.

Na pitanje zašto zaštitne mjere nisu ranije uvedene, Lakić je pojasnio da okolnosti u tom trenutku nisu bile iste kao danas. “Pripremali smo je, bili smo svjesni da je trebamo donijeti. Nisu bile okolnosti kakve su nastale.”

Također je naveo da su dodatni faktori, poput zabrana iz regiona i potencijalnih trgovinskih posljedica, uticali na donošenje odluka. “Nismo mi bili zakasnili ni sada da smo radili to ne bi smo zakasnili.”

Govoreći o mogućnosti povećanja vlasničkog udjela Vlade u Željezari Zenica, Lakić je istakao da se razmatraju različiti modeli. “Svakako promišljamo o svim modalitetima kada je u pitanju ne samo Željezara Zenica nego i druge potencijalne mogućnosti kada je u pitanju Vlada Federacije”, rekao je.

Posebno je upozorio na moguće negativne scenarije ukoliko ne dođe do promjene odluka na državnom nivou. “Zasigurno da će biti isti scenarij, ako se ne promijeni odluka na nivou Vijeća ministara”, kazao je Lakić, dodajući da se nada da do toga ipak neće doći.

Govoreći o radnicima, naglasio je da je neophodno hitno djelovati kako bi se zaštitila njihova egzistencija. “Te radnike pod hitno moramo razmišljati kako zbrinuti, gdje preusmjeriti, prekvalifikovati, pronaći nova radna mjesta”, poručio je.

Na kraju je ukazao na potrebu šireg ekonomskog zaokreta u zemlji. “Mislim da nam slijedi jedna značajna reindustrializacija u Bosni i Hercegovini u koju moramo pod hitno preći”, zaključio je Lakić.

Hamzić: Ne tražimo privilegije, samo da nam se omogući da radimo – u pitanju je 10.000 radnih mjesta

Suvlasnik i generalni direktor Nove Željezare Zenica, Ahmed Hamzić, upozorio je na izuzetno teško stanje u kompaniji, ističući da bez institucionalne podrške opstanak proizvodnje dolazi u pitanje, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po širu ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Na početku je jasno poručio da situacija nije dobra. „Stanje nije dobro. Odluke Vijeća ministara u posljednjih pet mjeseci srušile su sve naše planove i ambicije da vratimo željezaru tamo gdje je nekad bila“, rekao je Hamzić.

Posebno je naglasio težak položaj radnika. „Teško je raditi s ljudima i gledati u kakvim uslovima rade i s kakvim se sudbinama susreću“, kazao je, dodajući emotivan primjer iz svakodnevnog rada.

„Jedan radnik mi je rekao: ‘Direktore, ne dajte željezaru, ja ću godinu dana raditi džaba, samo nemojte ugasiti visoku peć’“, ispričao je.

Poručio je da su uprava i radnici učinili sve što je u njihovoj moći. „Sa strane uprave i radnika urađeno je sve da zadržimo proizvodnju, sačuvamo radna mjesta i održimo sistem“, istakao je.

Upozorio je da posljedice gašenja ne bi pogodile samo jednu firmu. „Ovdje nije u pitanju samo željezara, nego kompletan sistem i veliki dio privrede Bosne i Hercegovine“, rekao je Hamzić.

Govoreći o komunikaciji s institucijama, naveo je da odgovori izostaju. „Nismo dobili nikakav odgovor, iako smo nakon odluke organizovali sastanak sa svim relevantnim akterima i poslali dopis sa 50 potpisa u kojem tražimo samo jedno – da možemo raditi i biti konkurentni“, kazao je.

Istakao je da su u proces bili uključeni brojni nivoi vlasti i privrede. „Uključene su bile entitetske vlade, željeznice, privredne komore, dobavljači i kupci. Nikada nismo bili bliže jedinstvu, jer je ekonomija ujedinila sve strane“, rekao je.

Ipak, naglasio je da konkretne reakcije i dalje nema. „Do danas nismo dobili nikakav odgovor i to je ono što najviše zabrinjava“, upozorio je.

Postavio je i pitanje odgovornosti za moguće posljedice. „Da li je iko izračunao posljedice zatvaranja ovog sistema i da li će neko odgovarati za takve odluke?“, upitao je Hamzić.

Na kraju je ukazao na razmjere problema. „Treba stati pred ljude – u mojoj kompaniji radi 1.900 radnika, a ukupno govorimo o oko 10.000 radnih mjesta – i reći im da se moramo ugasiti jer ne možemo biti konkurentni“, zaključio je Hamzić.

Božić: Zaštitne mjere bi nas izjednačile s konkurencijom – bez njih gubimo tržište

Direktor prodaje i marketinga Nove Željezare Zenica, Saša Božić, govorio je o značaju uvođenja zaštitnih mjera na uvoz čelika, ističući da bi takav potez omogućio domaćim proizvođačima ravnopravniji položaj na tržištu koje je već ozbiljno poremećeno globalnim krizama.

Na početku je objasnio zašto su zaštitne mjere uopšte tražene. „Industrija čelika se godinama suočava s brojnim izazovima zbog globalnih kriza koje su poremetile tokove trgovine“, rekao je Božić.

Podsjetio je na niz međunarodnih faktora koji su uticali na tržište. „Od trgovinskih politika, preko ratova i kriza, do uvođenja tarifa – sve je to dovelo do poremećaja globalnog tržišta čelika“, kazao je.

Istakao je da su mnoge države reagovale zaštitom vlastite proizvodnje. „Zemlje koje su shvatile da je čelik kičma industrije počele su štititi svoje proizvođače ograničavanjem uvoza“, naveo je.

To je, kako kaže, direktno pogodilo domaću industriju. „Mi smo počeli gubiti tržišta na kojima smo ranije bili prisutni, jer su druge zemlje zatvorile svoja tržišta“, rekao je Božić.

Posebno je ukazao na poteze velikih tržišta. „Evropska unija je dodatno pooštrila mjere i smanjila kvote, dok su i druge zemlje uvodile vlastite restrikcije, što je izazvalo šok na tržištu“, istakao je.

Dodao je da su promjene često dolazile iznenada. „Mjere su se uvodile naglo, bez dovoljno vremena za prilagodbu, što je dodatno otežalo poslovanje“, kazao je.

Govoreći o posljedicama, naveo je da je došlo do preusmjeravanja viškova čelika na manja tržišta. „Sav višak čelika koji nije mogao ići na velika tržišta završio je kod nas, što je dovelo do enormnog rasta uvoza“, objasnio je.

U tom kontekstu, naglasio je šta bi zaštitne mjere značile u praksi. „Zaštitne mjere bi nas postavile u ravnopravan položaj s konkurencijom“, rekao je Božić.

Pojasnio je da problem nije samo u ograničenjima, već i u državnoj podršci konkurentima. „Druge zemlje ne samo da štite svoje tržište, nego aktivno pomažu industriju kroz subvencije i niže cijene energije“, naveo je.

Kao primjer naveo je razlike u troškovima. „Dok neke zemlje imaju znatno niže cijene električne energije za industriju, kod nas su ti troškovi mnogo veći, što nas čini nekonkurentnim“, kazao je.

Objasnio je i suštinu predloženih mjera. „Cilj je da se kroz carine neutralizira ta razlika, odnosno da se izjednače uslovi poslovanja na našem tržištu“, rekao je.

Na kraju je podsjetio na složenost same proizvodnje čelika. „Integralna proizvodnja zahtijeva dugoročno planiranje i stabilne uslove, što je u ovakvom okruženju izuzetno teško obezbijediti“, zaključio je Božić.

federalna.ba