Koferaši, olujni pjev – Edin Krehić
**
Dobro je čitati ... čitati i u sebi slagati novi svijet ili svjetove; jer čitanje je, može se reći, i prevođenje. Prevođenje iskustva drugog i drugih u svoje. Čitati i osluškivati, čuti i živjeti te nove svjetove obojene muzikom ... možda baš onom iz nekog kofera.
**
Roman „Koferaši, olujni pjev“, peti je roman Edina Krehića. Prethodno objavljeni romani su - „Čuvaj se“, „Jednog dana doći ću, oče“, „Nisam te se nagledao“ i „Znaš li Nunu Montiljo?“. Prvo izdanje romana kojeg predstavljamo u Serijalu „Čitamo knjige“ objavio je MES – Međunarodni intenacionalni festival – Scena Mes, a drugo izdanje Udruženje građana „Videoarhiv“.
Edin Krehić autor je i pripovijetke „Skinut ću ti zvijezde u kašiku“ nagrađene na „Susretima Zija Dizdarević“ 2010.godine. Pripovijetka je objavljena u knjizi Godišnjak 26. Po ovoj priči autor je napisao i istomenu radio-dramu realiziranu u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR i BH Radija 1, a javno slušanje održano je u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 2015.godine. Nekoliko godina ranije, njegova drama „Breaking News“ realizirana je i kao radio-drama na istom radiju. Prvi roman Edina Krehića „Čuvaj se“ do sada je imao tri izdanja, a objavljen je i na arapskom jeziku, u Dubaiju. Roman „Jednog dana doći ću, oče“ ima dva izdanja i nagrađen je „Plaketom Ajvatovice“. Edin Krehić autor je i scenarija za kratki igrani film „Ludwig von Sarajevo“. Film je nagrađen na Internacionalnom festivalu za ljudska prava „Human district“, u Beogradu, 2017.godine.
Edin Krehić autor je simfonijske poeme „Fatima“, posvećene najmlađoj žrtvi srebreničkog genocida. Muziku za poemu komponirao je Dino Zonić. Djelo je imalo praizvedbu jula 2020.godine, u sklopu specijalnog koncerta Sarajevske filharmonije povodom 25.godišnjice genocida u Srebrenici.
Krehić je napisao i Poemu Djeteta i Tišine: Na ranu stavi Gazu
Edin Krehić autor je i velikog broja komentara, reportaža i blogova. Osim s Balkana, kao novinar, izvještavao je i iz SAD-a, Kuvajta, Katara, Egipta, Njemačke, Austrije, Francuske, Švicarske ...
**
Kofer, smeđ i ofucan, čekao je spreman na sudbinu i prisilni put kojem se ne nazire kraj. Unutra je bila sva njihova imovina. Note.
**
Ardija Kastla, čuvenog zagrebačkog dirigenta čija porodica potiče iz Graca, Drugi svjetski rat zatiče na sceni. Nastupao je pod fašističkom vlašću, zbog čega mu pobjedničke uniforme odmah po oslobađanju grada oduzimaju građanska prava i šalju od od republike do republike, grada do grada, škole do škole, da svira i uči nove generacije jugoslovenskih muzičara. Njegov pogled je uperen u operu i spreman je učiniti sve da još jednom stane pred orkestar i doživi ovacije. Je li to ikada više moguće?
**
Donita Nera Verona je potomak nigerijskog roba pristiglog vijekovima ranije u Ulcinj. Njen glas kao u vila koje su svojom pjesmom znale omađijati mornare, otkriva znamenita profesorica Vera Blum i vodi je na studije solo-pjevanja u Beograd. Tu za nju počinje novi svijet, a njen talenat i rad joj obećavaju glasovitu karijeru. Pobjeđuje na takmičenjima mladih operskih pjevača u svijetu.
Ali, u matičnom pozorištu je posve drugačije, pred njom su nevjerovatne prepreke. Treba li joj to? Želi li ostati tu? Je li vrijedno?
**
Osebujni njemački trubač Peter Fischer, kojeg svi zovu Trompeter, zarobljen je u bosanskoj Krajini 1945. godine sa cijelom muzičkom četom Vehrmachta. Partizanska vlast je bila mudra: zatočenici dobivaju zadatak nastupati pred publikom i pomoći formiranje orkestra. Iako svjestan dobre sreće i blage kazne, Trompeter sanja povratak u rodnu kuću na jezeru Tegernsee. Ubrzo će se suočiti sa nečim šokantnijim od rata.
**
Tri vrsna muzičara će nas povesti na uzbudljivo putovanje sve do Kube, Njemačke, Italije, Austrije... Ali će ih sudbine spojiti u Sarajevu, u završetku kao u operskim libretima.
**
Dok čitamo roman „Koferaši, olujni pjev“ osjetimo koliko su likovi živi; čujemo kako Donita Nera Verona izvodi vježbe disanja; čujemo je kako pjeva; čujemo i strogi glas Vere Blum, njene stroge naredbe i pritajenu tugu u glasu. Čujemo Trompeterovu trubu i zamah palice dirigenta Kastla; čujemo muziku, osjetimo magiju teatarske scene i glasa žene ili Vile Valde.
**
Edin Krehić u romanu „Koferaši, olujni pjev“ pokazao nam je onu “tačku gdje se umjetnosti spajaju, ali i tačku u kojoj ono što je duh umjetnosti, duh društva i duh nas kao pojedinaca – postaju jedno.“. Krehić je ovom romanu prepoznao intenzitet promjene koju umjetnost stvara u pojedincu, a potom i u najširim društvenim prostorima. Upravo kroz moć umjetnosti prepoznao je ono što je moguće, prepoznao je da bilo kakve prepreke u životnim pričama svojih protagonista mogu biti prevaziđene uz viziju jedne drugačije realnosti koja se odvija po drugačijim pravilima i koje samo umjetnost može dati”, kazala je, između ostalog muzikologinja Amila Ramović na promociji romana „Koferaši, olujni pjev“ u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru.
**
Odabrala i uredila – Selma Dizdar
Dijelove iz knjige čitao – Haris Etemi
Ton-majstor – Šerkan Cakić
Foto – Selma Dizdar