Ilegalne migracije u Sahelu: Rat, zlato i krijumčarenje ljudi oblikuju opasne rute

Ukidanje zakona kojim se kriminalizuje trgovina migrantima u Nigeru, produbljivanje građanskog rata u Sudanu i ograničeni kontrolni kapaciteti Čada, umjesto da zaustave ilegalne migracije u Sjevernoj Africi i Sahelu, preusmjerili su ih na tajne rute, pretvarajući regiju u raskrsnicu globalne mreže kriminala gdje se isprepliću rat, zlato i trgovina ljudima.

Afrička regija Sahel i njen sjeverni pojas ostali su među najaktivnijim centrima ilegalnih migracija i krijumčarenja ljudi u posljednjih četvrt stoljeća.

Prema međunarodnim podacima koje je prikupila Agencija Anadolu, politički i sigurnosni događaji usmjereni na Niger, Sudan i Čad značajno su promijenili dinamiku ilegalnih migracija u Sahelu i Sjevernoj Africi posljednjih godina.

- Niger postaje ključna zemlja na migracijskim rutama -

Migracijske rute koje potiču iz zapadne Afrike konvergiraju se u Agadezu i kreću se prema Libiji i Mediteranu, što je Niger učinilo jednom od ključnih zemalja u ilegalnim migracijskim kretanjima u Sahelu.

Zakon, koji je usvojio Parlament Nigera i koji je implementiran 2016. godine, kriminalizirao je prijevoz migranata teškim zatvorskim kaznama, tjerajući migracijske aktivnosti u ilegalu u regiji.

Nakon vojnog puča 2023. godine, nova administracija je u novembru 2023. godine objavila da je u potpunosti ukinula zakon, koji je implementiran uz podršku Evropske unije.

Uprkos ukidanju, mreže krijumčarenja su godinama jačale u ilegali i nisu premjestile svoje aktivnosti u vidljiv ili kontroliran prostor. Umjesto toga, migracije su se pomjerile na drugačije i opasnije rute.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) tvrde da ukidanje nije učinilo migracijske aktivnosti transparentnijima.

Prema UNODC-u, osam godina rada u ilegali omogućilo je mrežama krijumčarenja da se profesionaliziraju i dublje integriraju s lokalnim milicijama i radikalnim grupama.

- Čad se pojavljuje kao novo središte potaknuto ratom u Sudanu -

Pravna nesigurnost u Nigeru i pritisak duž libijskih granica gurnuli su neke mreže krijumčarenja prema Čadu, gdje su nadzorni kapaciteti slabiji.

Dugo vremena sporedni igrač na mapama migracija, Čad je postao ključni akter nakon građanskog rata koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice, više od 1,2 miliona izbjeglica koje bježe od sukoba u Sudanu potražilo je utočište u Čadu, pretvarajući zemlju u teško kontrolisano tranzitno čvorište prema Libiji i Mediteranu.

- Mreže krijumčarenja koriste zone slabljenja -

Nakon Nigera i Čada, Mali i Sudan su se pojavili kao ključne zone hranjenja koje održavaju mreže ilegalnih migracija i krijumčarenja ljudi širom Sahela.

Nakon strožih kontrola u Nigeru, migracijske rute su se pomjerile prema zapadu preko Malija prema Alžiru, iskorištavajući slabljenje državne vlasti u sjevernim regijama Malija.

Tekući građanski rat u Sudanu gurnuo je zemlju u jednu od najvećih svjetskih kriza raseljavanja, dodatno podstičući nestabilnost širom Sahela.

Nekontrolisana područja duž ose Sudan-Čad-Libija predstavljaju povećan rizik za trgovinu ljudima, jer raseljeno stanovništvo traži opcije za preživljavanje usred pogoršanih uslova.

Mnoge sudanske izbjeglice, nesposobne da izdrže teške životne uslove u kampovima, uvlače se u mreže krijumčarenja koje ih usmjeravaju prema Libiji i drugim sjevernoafričkim zemljama, jačajući regionalni ekosistem u kojem su sukobi, prisilno raseljavanje i organizirani kriminal usko isprepleteni.

- Žene i djeca plaćaju najvišu cijenu -

Prema analizama UNODC-a iz 2025. godine, djeca čine oko 40 posto žrtava trgovine ljudima u regiji.

Ilegalni rudnici zlata u Sahari postali su stanice modernog ropstva za migrante koji sanjaju o Evropi, dok se žene suočavaju sa široko rasprostranjenim seksualnim nasiljem i zlostavljanjem duž udaljenih tranzitnih ruta.

Djeca bez pratnje izložena su visokom riziku od prisilnog rada, prosjačenja ili regrutacije od strane naoružanih grupa.