Hajrić: Odraz nepredvidivosti Donalda Trumpa kao političke ličnosti

Hapšenje predsjednika Venecuele Nicolása Madura odraz je individualizacije i privatizacije vanjske politike SAD-a, kao i nepredvidivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa kao političke ličnosti, ocijenio je nekadašnji savjetnik u Predsjedništvu BiH i bivši bh. diplomata Mirza Hajrić, dodajući da je ovaj potez dio šire geopolitičke borbe za očuvanje američke sfere uticaja.

Govoreći o kontekstu Venecuele, Hajrić u razgovoru za Fenu podsjeća da je riječ o zemlji koja je po površini među 30 najvećih na svijetu i koja raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvima, od rezervi nafte, do boksita, uglja, zlata i drugih plemenitih metala, koji su danas sve traženiji.

- Po svim tim parametrima, 30 miliona stanovnika Venecuele trebalo bi da živi izuzetno dobro. Nažalost, njihov bruto domaći proizvod po glavi stanovnika iznosi svega oko 3.100 dolara, što jasno govori o jednom propalom socijalističkom projektu - naglasio je.

Enormna pljačka i sistemska korupcija, ističe Hajrić, doveli su do toga da stanovništvo zemlje živi u gotovo potpunom siromaštvu, uz izrazito visoku stopu smrtnosti novorođenčadi.

- Sve to je navelo oko osam miliona Venecuelanaca da od 2019. godine napuštaju svoju domovinu i masovno emigriraju u SAD. Ljudi su bježali od siromaštva iz zemlje koja, po bogatstvu po glavi stanovnika, potencijalno može da se poredi čak i s Norveškom - kazao je Hajrić.

Takvo stanje, kako ističe, ne govori ništa dobro o Maduru, njegovom režimu i sistemu koji je uspostavljen u Venecueli. Ipak, upozorava da je čin hapšenja predsjednika jedne suverene države po nalogu druge države izuzetno opasan presedan.

- Činjenica da predsjednik SAD-a naredi kidnapovanje ili hapšenje predsjednika druge države predstavlja nešto što je u potpunosti suprotno svim postulatima međunarodnog poretka. Međutim, moramo shvatiti da živimo u svijetu u kojem se takve stvari očigledno dešavaju - kaže Hajrić.

On smatra da se Washington sada suočava s dodatnim problemom jer Trump mora opravdati ovaj potez bez ulaska u formalni ratni sukob.

- Za pokretanje rata potrebna je odluka i saglasnost Kongresa, a Trump to nema. Zato se hapšenje Madura pokušava objasniti kao neki individualni čin, uz obrazloženje da je on predstavljao prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a - pojašnjava.

Sagovornik Fene također ocjenjuje da će ovaj slučaj imati međunarodne posljedice.

- Vidjet ćemo u kojem smjeru će se ovaj proces dalje razvijati. Sigurno je da to neće ostaviti ravnodušnim opoziciju, Ujedinjene nacije, niti svjetske lidere. Neće se dozvoliti da ovaj čin prođe nezapaženo. Ipak, iskreno ne vidim da iko ima dovoljno političke hrabrosti da zbog toga sankcionira Sjedinjene Američke Države - smatra Hajrić.

Komentirajući uzroke koji su doveli do hapšenja Madura, koje je ocijenio kao nezapamćeno nasilničko ponašanje, kazao je da postoje najmanje dvije teorije koje bi bile geopolitička interpretacija hapšenja Nicolása Madura kroz prizmu zaštite američke sfere uticaja.

Prva bi bila teza da hapšenje Madura nije izolovan čin, već dio šire strateške borbe između SAD-a i Kine. S tim u vezi, podsjetio je da je Kina tokom posljednje decenije snažno investirala u venecuelansku naftnu industriju da bi osigurala dugoročne izvore energije.

- Sinovensa je zajednička kompanija koju su napravili Venezuela i Kina, a koja je ogromne količine nafte otkupljivala od Venecuele za potrebe Kine. Također, Kina ima male rafinerije u lukama, poznate kao "teapot" rafinerije, koje su uvozile naftu iz Venecuele, Irana i drugih zemalja - naveo je.

Stoga, Hajrić u ovoj teoriji hapšenje Madura ne objašnjava prvenstveno pravnim ili moralnim razlozima, već kao geopolitički potez usmjeren na ograničavanje kineskog uticaja u Latinskoj Americi i reafirmaciju američke dominacije u zapadnoj hemisferi.

- Doktrina iz 1820. godine američkog predsjednika Monroea govori da Amerika neće dozvoliti zapadnim silama da u zapadnoj hemisferi imaju kolonije. Tako su otjerali Španiju, Portugal, Kanadu i ostale. Otprilike se radi o primjeni te Monroeve doktrine, samo što se više ne radi o zapadu, već istoku, jer se sada Kina umiješala. Onda su iz SAD-a kazali stop, ne možete to da radite u našem dvorištu - ističe bivši diplomata.

Drugu teoriju o hapšenju Madura, objašnjava kroz ulogu dolara kao temelja američke globalne moći i strah od njegovog potkopavanja. Riječ je o tezi da SAD oštro reagiraju kada države proizvođači nafte pokušaju da izađu iz "petrodolarskog sistema".

U tom kontekstu, podsjetio je na činjenicu da je u Libiji 2009. godine Muammar Gaddafi odlučio da više neće prodavati naftu u dolarima, nakon čega je uslijedila zapadna vojna intervencija i njegovo svrgavanje.

- Poslije toga je Saddam Hussein odlučio isto, pa je svrgnut. Nedavno je Venezuela odlučila da će prodavati naftu u kineskim juanima, što je narušavanje svjetskog sistema kojim dominiraju i koji kontroliraju SAD - istakao je Hajrić, dodajući da bi to bio kraj dolara kao "neke svjetske platežne valute".

Na kraju se referirao na predsjednika emeritusa Savjeta za međunarodne odnose SAD-a Richarda Haassa, koji je kazao da je operacija Donalda Trumpa u Venezueli motivirana čisto komercijalnim razlozima, a ne željom da promovira demokratiju i čuva ljudska prava.

- To je u jednoj rečenici saželo ono što svaki objektivan analitičar treba da kaže - zaključio je Hajrić.

Hapšenje predsjednika Venecuele Nicolasa Madura, izvršeno po nalogu Sjedinjenih Američkih Država, izazvalo je snažne međunarodne reakcije i otvorilo ozbiljna pitanja o kršenju suvereniteta država i međunarodnog prava. Washington Madura godinama optužuje za korupciju, trgovinu narkoticima i podrivanje demokratije. Ovaj događaj dodatno je zaoštrio odnose SAD-a s državama Latinske Amerike i globalnim akterima koji podržavaju Madurov režim.

federalna.ba/Fena