Glas mlade generacije Turaka protiv Erdogana
Studenti na prestižnom turskom univerzitetu više od mjesec dana protestuju zbog političkog miješanja u rad univerziteta, čime je generacija koja će imati važan glas na sljedećim izborima u Turskoj iznijela neke od najglasnijih optužbi protiv proširenja ovlašćenja predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Poslije više od mjesec dana protesta studenata na istanbulskom Univerzitetu Bosfor zbog političkog uplitanja na univerzitet, Erdogan je pojačao svoj stav - dekretom o otvaranju novih fakulteta, piše Bloomberg, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Predsjednički ukaz objavljen u subotu najavio je osnivanje fakulteta prava i komunikacija u trenutku kada studenti protestuju zbog imenovanja lojalnog rektora Meliha Bulua.
Oba poteza, ocjenjuje Bloomberg, nude vladi priliku da utiče na zapošljavanje na bivšem američkom univerzitetu, koje Erdoganove pristalice smatraju pretjerano prozapadnim.
Otvaranje fakulteta predsjedničkim ukazom neobično je, ukazuje Bloomberg, naglasivši da se novi fakulteti obično otvaraju na zahtjev univerziteta poslije savjetovanja s Većem visokog obrazovanja.
Policija je privela stotine demonstranata na Bosforskom univerzitetu, ali i drugim mjestima gdje su se u proteklih mjesec dana odvijali protesti u znak solidarnosti s onima koji se protive imenovanju rektora koji je povezan s Erdoganovom vladajućom partijom, prenosi AP.
Najviši vladini zvaničnici kazali su da terorističke grupe izazivaju proteste, a sam Erdogan je studente koji protestuju nazvao teroristima. Saopštenja iz kancelarije guvernera Istanbula, dodaje AP, navode podatke o vezama pritvorenih demonstranata sa zabranjenim ljevičarskim i kurdskim militantnim grupama.
Studenti na prestižnom turskom univerzitetu više od mjesec dana protestuju zbog političkog miješanja u rad univerziteta, čime je generacija koja će imati važan glas na sljedećim izborima u Turskoj iznijela neke od najglasnijih optužbi protiv proširenja ovlaštenja predsjednika Recepa Tayyipa Erogana, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.
Poslije više od mjesec dana protesta studenata na istanbulskom Univerzitetu Bosfor zbog političkog uplitanja na univerzitet, Erdogan je pojačao svoj stav - dekretom o otvaranju novih fakulteta, piše Bloomberg.
Predsjednički ukaz objavljen u subotu najavio je osnivanje fakulteta prava i komunikacija u trenutku kada studenti protestuju zbog imenovanja lojalnog rektora Meliha Bulua.
Oba poteza, ocjenjuje Bloomberg, nude vladi priliku da utiče na zapošljavanje na bivšem američkom univerzitetu, koje Erdoganove pristalice smatraju pretjerano prozapadnim.
Otvaranje fakulteta predsjedničkim ukazom neobično je, ukazuje Bloomberg, naglasivši da se novi fakulteti obično otvaraju na zahtjev univerziteta poslije savjetovanja s Većem visokog obrazovanja.
Policija je privela stotine demonstranata na Bosforskom univerzitetu, ali i drugim mjestima gdje su se u proteklih mjesec dana odvijali protesti u znak solidarnosti s onima koji se protive imenovanju rektora koji je povezan s Erdoganovom vladajućom partijom, prenosi AP.
Najviši vladini zvaničnici kazali su da terorističke grupe izazivaju proteste, a sam Erdogan je studente koji protestuju nazvao teroristima. Saopštenja iz kancelarije guvernera Istanbula, dodaje AP, navode podatke o vezama pritvorenih demonstranata sa zabranjenim ljevičarskim i kurdskim militantnim grupama.
Zvaničnici SAD, Ujedinjenih nacija i Evropske unije kritikovali su postupanje s protestima, ističući niz homofobnih komentara koje su iznijeli Erdoan i drugi zvaničnici osuđujući demonstracije.
Imenovanje akademika povezanog sa vladajućom partijom za rektora Bosforskog univerziteta, jedne od najkonkurentnijih škola u zemlji i bastiona liberalnih ideja dovelo je do višesedmičnih demonstracija, hapšenja i nekih od najglasnijih optužbi protiv ekspanzivnih ovlaštenja turskog predsjednika, piše Washington Post.
Mirni protesti na istanbulskom univerzitetu naišli su na silu, pa su pored pretresa domova i pritvaranja studenata, vladini zvaničnici podstakli polarizirajući i toksični kulturni rat ciljajući LGBTQ studente kao inicijatore nemira i devijante koji krše turske vrednosti.
Njihova žestina, ukazuje list, sugerisala je uzbunu vlasti zbog sve veće podrške demonstracijama, uključujući opozicione stranke i studente s drugih univerziteta. Stanovnici nekih četvrti u Istanbulu noću su lupali loncima i tiganjima u znak solidarnosti s protestima, dodaje list.
Kriza je, ocjenjuje Washington Post, usmjerila pažnju na Erdoganovo rukovođenje državnim institucijama poslije pokušaja puča prije gotovo pet godina poslije kojeg je, između ostalog, izdao hitni dekret kojim se ovlaštenje za izbor rektora s univerziteta prenijela na predsjednikovu kancelariju.
Drugim dekretom naređeno je otpuštanje više od 1.000 profesora s desetaka univerziteta, što je bio dio masovne vladine čistke osumnjičenih neprijatelja u državnim institucijama ali koji je, prema kritičarima, ukazivao na Erdoganove ubrzane napore da preuzme više vlasti.
Vladine akcije od pokušaja državnog udara izazvale su proteste, ali malo koji su imali podršku kakva je viđena poslije imenovanja rektora prošlog mjeseca. Osim u Istanbulu, posljednjih dana održani su protesti u prijestonici Ankari i Izmiru.
Eskalirajući protesti zbog imenovanja rektora na prestižnom istanbulskom univerzitetu postali su neočekivani katalizator za razočaranu i nedovoljno zaposlenu tursku mladež koja bi mogla iskaliti svoje frustracije na vladu predsjednika Erdogana, piše Guardian, napominjući da je prošle sedmice u sukobima policije i demonstranata u Istanbulu i Ankari uhapšeno više 300 ljudi, većinom studenata.
Iako su, naglašava Gurdian, poslije gotovo dvije decenije vladavine Erdoganove Partije pravde i razvoja mnoge starije generacije zahvalne Erdoganu na izgradnji puta i bolnica i podizanju životnog standarda radničke klase, turska generacija Z nikada nije znala ništa drugo osim vladavine te stranke koju posljednjih godina definišu politička nestabilnost i ekonomska previranja.
Uprkos Erdoganovim pokušajima da vaspita "pobožnu generaciju", čini se da se mladi koji su bez posla okreću od religije i odbacuju njegovu viziju budućnosti Turske.
Ljudi rođeni između sredine 1990-ih i početka 2010-ih čine 39 odsto stanovništva Turske od 82 miliona, a na sljedećim opštim izborima, zakazanim za 2023, biće oko pet miliona novih glasača - demografski pomak koji bi mogao imati političke implikacije jer se, ukazuje Guardian, politički glasačka marža Erdoganove stranke i dalje se smanjuje.
federalna.ba/Beta