Evropska unija pozvala na brzo konstituiranje nove kosovske skupštine i vlade

Evropska unija (EU) pozvala je na brzo konstituiranje nove kosovske skupštine i vlade nakon nedjeljnih izbora na kojima je uvjerljivu pobijedio ostvario pokret Vetëvendosje aktualnog premijera Albina Kurtija a kako bi najmlađa evropska država izašla iz desetomjesečne političke blokade.

„Nova vlada mora udvostručiti svoje napore u vezi s prijeko potrebnim reformama vezanim uz EU“, stoji u izjavi visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas i povjerenice Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Marte Kos te se dodaje kako je izborni proces pokazao snažnu posvećenost Kosova demokratskim načelima.

Iz Evropske unije također pozivaju zastupnike buduće Skupštine Kosova da ratificiraju sporazume povezane s Planom EU za rast na Zapadnom Balkanu koji je vremenski ograničen na razdoblje od 2024. do 2027. godine.

Također podsjećaju kako je normalizacija odnosa Kosova i Srbije, uz posredovanje Evropske unije, jedini put da obje strane ostvare napredak na svom evropskom putu.

"Očekujemo kako će biti provedene sve obveze koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji te svi ranije postignuti sporazumi i to bez daljih odlaganja ili preduvjeta. Evropska unija je spremna biti domaćin sastanka na visokoj razine kada se za to steknu uvjeti“, stoji u zajedničkoj izjavi iz EU.

Nakon izbora buduću kosovsku vladu očekuje izazov u provedi sporazuma iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom a koji je ključan za napredak obje strane u procesu eurointegracija dok također brzina pregovora Srbije o članstvu EU zavisiti o predanosti dijalogu s Kosovom, koji treba voditi u dobroj vjeri kako bi se postigao pravno obvezujući sporazum temeljen na uzajamnom priznavanju.

Srbija i Kosovo su pod okriljem Evropske unije u aprilu 2013. godine u Bruxellesu potpisali sporazum o normalizaciji odnosa, ali u tom procesu izostaje napredak jer Priština inzistira na priznanju a Beograd ne priznaje samoproglašenu nezavisnost Kosova i smatra ga svojim teritorijem. Kosovo je dosada priznalo više od 100 zemlja a ne priznaju ga također Grčka, Španija, Rusija i mnogi drugi.

U februaru 2023. godine su obje strane u Bruxellesu prihvatile evropski plan za Kosovo, koju podupiru i Sjedinjene Američke Države, a mjesec dana kasnije u Ohridu i aneks tog plana, ali se još nisu približile rješenju, dok međusobne odnose prate stalne napetosti. Na posljednjem sastanku na visokoj razini u Bruxellesu Kosovo je insistiralo na ideji o formiranju Povjerenstva za nestale što Srbija uvjetuje formiranjem Zajednice srpskih općina.

Tenzije sa Srbijom eskalirale su 2023. godine, što je potaknulo EU da uvede sankcije Kosovu no u ovom mjesecu najavljeno je njihovo ukidanje na što su podsjetile Kallas i Kos i to nakon što su etnički srpski gradonačelnici preuzeli vlast u općinama na sjeveru.

Evropska unija nastavlja s procesom ukidanja mjera prema Kosovu i financijska pomoć u iznosu od 216 milijuna eura već je izuzeta iz mjera poslije nesmetanog prijenosa lokalne vlasti nakon nedavnih lokalnih izbora. Također, namjeravamo početkom iduće godine izuzeti iz mjera i dodatnih 205 milijuna eura za Kosovo, podsjećaju iz Unije.

Kosovo je u najtežem položaju od svih zemalja Zapadnog Balkana kada je u pitanju proces pristupanja Evropskoj uniji. Iako je zahtjev za članstvo u EU Kosovo podnijelo u decembru 2022. još nije dobilo status zemlje kandidatkinje jer se tome protive zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova.

federalna.ba/Fena