Dautović: Trumpova nepredvidivost obilježila 2025, Evropa ostaje bez stvarne američke podrške

Mnogi vanjskopolitički analitičari saglasni su da su ličnost Donalda Trumpa i njegove globalne intervencije obilježile 2025. godinu. Među njima je i Mirko Dautović, koji je za magazin Svijet istakao da ključni događaj godine vidi u promjeni odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema Evropi.

„Rekao bih da je 2025. godinu svakako obilježila ličnost Donalda Trumpa i njegove brojne intervencije, mahom besmislene, često i štetne po same Sjedinjene Američke Države. Ipak, izdvojio bih govor potpredsjednika Jamesa Vancea u Minhenu na Sigurnosnoj konferenciji, kada je evropskim saveznicima praktično poručeno sve najgore što nova američka administracija misli o njima“, kaže Dautović.

Dodaje da taj stav nije ostao na nivou retorike.

„To se ponovilo i mjesecima kasnije u novoj strategiji Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, u kojoj je Evropa označena kao problem. Rješenje se vidi u podršci desničarskim snagama bliskim Trumpu da dođu na vlast u evropskim zemljama. Za mene je to događaj dužeg trajanja – promjena stava američke politike prema Evropi.“

Šta donosi 2026: Nepredvidivost Trumpove politike

Trump je formalno preuzeo dužnost početkom 2025. godine, a već tada je, prema Dautoviću, pokazao potpunu nepredvidivost.

„Od Donalda Trumpa možemo očekivati apsolutno sve. Vojnu intervenciju u Venecueli ili Nigeriji, rat s Iranom ili mir s Iranom, mirovni sporazum s Rusijom. On je izuzetno promjenjiv, svakog jutra može imati potpuno drugačiji stav nego prethodnog dana.“

Jedini faktor koji bi mogao ograničiti takvu politiku vidi u američkom izbornom kalendaru.

„Ono što ga može zauzdati jesu izbori u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 2026. godine, takozvani ‘midterm elections’. Ako Republikanska stranka izgubi većinu u Kongresu ili Senatu, njegova politika mogla bi biti znatno ograničena.“

Transatlantski savez: Evropa bez stvarne alternative

Govoreći o budućnosti odnosa SAD-a i Evrope, Dautović ne dijeli optimizam evropskih lidera.

„Evropa ne bi trebala računati na transatlantski savez, ali inercija će učiniti svoje. Ursula von der Leyen, Keir Starmer, pa ni Njemačka, ne mogu zamisliti Evropu bez američkog prisustva i ‘zaštite’.“

Problem vidi u evropskom političkom mentalitetu.

„Evropa nema volju da postane nezavisna sila. Previše je razjedinjena i zarobljena u idejama 20. stoljeća. Umjesto da gradi vlastitu vojnu industriju i samostalne odnose s Rusijom, Kinom i SAD-om, ona se i dalje nada povratku demokrata u Bijelu kuću.“

U tom kontekstu, upozorava na pogrešnu strategiju dodvoravanja.

„Evropski lideri će nastaviti da se dodvoravaju Trumpu, da mu udovoljavaju i podilaze njegovoj sujeti. To je loša politika, ali, nažalost, to je maksimum njihove političke sposobnosti.“

Ukrajina: Mir nije na vidiku

Dautović ne očekuje da će 2026. donijeti kraj rata u Ukrajini.

„Ne vjerujem da će biti odlučujućih rezultata na bojnom polju. Rusija će nastaviti sporo napredovanje u Donjeckoj oblasti, grad po grad.“

Smatra da politička volja za mir ne postoji.

„Ne vjerujem da Ukrajina može prihvatiti mir kojim bi se odrekla teritorija koje Rusija ni ne kontroliše u potpunosti, niti vjerujem da Rusija želi mir. Njeni ciljevi idu dalje od Donjecke i Luganske oblasti.“

Evropska podrška, upozorava, ima rok trajanja.

„Evropa će nastaviti finansijsku podršku, ali vojna pomoć je već upitna. Ako na vlast dođu proruske snage u Francuskoj ili Njemačkoj, podrška Ukrajini može biti ugašena. Rusija upravo na to i računa.“

Gaza: Izrael neće dozvoliti drugu fazu primirja

Govoreći o Bliskom istoku, Dautović je izričit da druga faza mirovnog plana za Gazu neće biti provedena.

„Druga faza neće stupiti na snagu jer Izrael to neće dozvoliti. Međunarodne mirovne trupe nisu formirane jer države ne žele slati vojnike, Izrael stavlja veto na učešće onih koje žele.“

Posebno ističe situaciju na terenu.

„Izrael ne planira povlačenje iz Pojasa Gaze. Oko 60 posto teritorije je pod njegovom kontrolom i ta linija se tretira kao nova granica. Napadi se nastavljaju, civili se gađaju, a objašnjenja više gotovo da i nema.“

Dodaje da humanitarna situacija ostaje katastrofalna.

„U Gazu ulazi jedva četvrtina potrebne pomoći. Ljudi žive u blatu, bez hrane i grijanja, smrtnost djece je visoka. Paralelno, Izrael širi djelovanje na Zapadnu obalu, odobrava nova naselja i tolerira nasilje kolonizatora.“

Zaključuje da se eskalacija može proširiti i izvan Gaze.

„Izrael ulazi u izbornu godinu i Netanyahu neće odustati od ratne politike. Moguća su nova ratna djelovanja, ne samo u Gazi, već i u Siriji, Libanu, pa čak i Iranu.“

federalna.ba