Imamović: Niko ni prstom nije maknuo da se otuđeno bh. blago vrati u zemlju
Krajem aprila pojavila se vijest da je Hrvatska policija predstavila vrijednu zapljenu fosilnih ostataka, starih oko 15 miliona godina, zaplijenjenih od jednog krijumčara na granici s Bosnom i Hercegovinom. Fosilni su ostatci praslonova, vodozemaca i dinosaura, za koje se pretpostavlja da potječu s kopova Rudnika uglja Gračanica, nadomak Gornjeg Vakufa/Uskoplja. To su artefakti iz BiH.
Ovo svakako nije ni prvi, a sigurno ni posljednji slučaj. Ovaj je barem otkriven, a mnoštvo historijskih vrednota bilo je izneseno iz BiH sumnjivim kanalima i krijumčarenjem.
O tome je u Federaciji danas govorio prof. dr. Enver Imamović.
Ističe da se kulturno, historijsko i umjetničko blago iz Bosne i Hercegovine danas nalazi širom svijeta i da mnogi muzeji drže naša blaga, ali da kriju kako su do tih artefakata došli. Ističe kako je jedan od autora elaborata “Kulturno, historijsko i umjetničko blago Bosne i Hercegovine otuđeno u posljednjih 500 godina”, u kome je navedeno bh. blago koje se nalazi izvan zemlje.
- Išli smo na lice mjesta gdje se ono nalazi, snimili ga sa dimenzijama. Kada sam završio elaborat predao sam ga s logikom da se to traži nazad. Međutim, od te 2011. godine niko ni prstom nije maknuo da se to blago vrati u BiH – navodi Imamović.
Najpoznatiji bh. eksponat koji se nalazi van zemlje svakako je Povelja Kulina bana te zlatnik kralja Tvrtka, koji je, ističe Imamović, jedinstven u Evropi. Posebnu vrijednost ima zato što sadrži državno obilježje - ljiljane. Pored njih ističe i bogumilske vjerske knjige pisane bosančicom na starobosanskom jeziku.
- Vrijednosti toga nije svjestan nijedan političar, jer da su svjesni, elaborat ne bi skupljao prašinu nego bi se na osnovu njega pokrenuo proces povratka - poručio je Imamović.
Kad su u pitanju posljednji otkriveni slučajevi otuđenja bh. artefakata, Imamović je istakao da je, s obzirom na geološki sastav, područje srednje Bosne specifično po tome što su u njemu nalazi iz mnogih geoloških epoha koje su trajale i po nekoliko miliona godina.
Kaže da si artefakti tog tipa vrlo traženi kod kolekcionara za koje radi svjetska muzejska mafija. Insistucije na rade ništa da se to spriječi i to što ništa ne poduzimaju je krivično djelo, ističe Imamović.
- Za radnje te vrste se zna dugo i zna se da se to razvlači i to je veliki biznis. To su vrlo traženi i skupocjeni predmeti. Takve stvari se prodaju i po desetine hiljada eura – naveo je Imamović.
Upitan da prokomentira fenomen Bosanske piramide Sunca, kaže da su historičari i arheolozi “svoje rekli”. Historičari i arheolozi iz cijele Bosne i Hercegovine dali su saopćenje u kome su zanijekali postojanje piramide kod Visokog.
- Jedne prilike sam Semiru Osmanagiću rekao da je bolje da mi govorimo da je nema nego da je ima, jer kad bismo rekli da je ima, to bi palo u zaborav. Ovako, ti uvijek govoriš da je ima, mi da je nema – kaže Imamović.
Taj brijeg je interesantan za arheologe jer su u njemu hodnici, tuneli koji se granaju kao stablo i za koje se još ne zna koliko su dugi. Svaki ogranak je pregrađen suhozidom, rađen ljudskom rukom, pojašnjava Imamović.
- On istražuje dokle to ide i to je za nas značajno. Po meni, to su rudnici zlata iz nanosa riječnog pijeska. Taj se brijeg nekada u geološkim fazama, tokom vulkana i potresa, uzdigao sa svim tim nanosima. To područje srednjobosanskog gorja od Bugojna, Gornjeg Vakufa, Fojnice i Kreševa rudom je najbogatije u ovom dijelu Evrope. Rimljani su tu ispirali dnevno i po 17 kilograma zlata. To se brdo uzdiglo, Rimljani su otkrili u njemu te riječne nanose i počeli kopati – priča Imamović.
Kaže da se o piramidi može govoriti radi turizma, “pa ko vjeruje nek vjeruje”, te navodi primjer Međugorja gdje se nakon priče o Gospi sliježe veliki broj turista iz cijelog svijeta.
federalna.ba