IFIMES: Ko potkopava krhak mir u Bosni i Hercegovini?
O predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, između ostalog, bilo je riječi u analizi situcije u Bosni i Hercegovini Međunarodnog instituta za Bliskoistočne i Balkanske studije iz Ljubljane. Uslijed ruske agresije na Ukrajinu, koja se odrazila na cijeli svijet, uspostavljanja vlasti nakon održanih općih izbora u oktobru prošle godine u našoj zemlji, te aktualnih političkih dešavanja, postavljaju pitanje ko, pored Milorada Dodika, potkopava ionako krhak mir u Bosni i Hercegovini?
„On ozbiljno radi na odcjepljenju, radi sa svima - i s radikalnim desničarima i političko-kriminalnim strukturama - s namjerom da osigura podršku za projekat odcjepljenja i upravo smo naveli da postoji niz država koje su spremne priznati nezavinost RS-a. On svaki dan prelazi granice, korak po korak, tako da njemu više nema povratka u neku normalizaciju“, ističe Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES.
Iako su se novi koalicioni partneri koji su u procesu formiranja vlasti na nivou Federacije BiH optimistično vodili uvjerenjem da će se praksa Milorada Dodika promijeniti nakon potpisivanja sporazuma o formiranju vlasti, to se nije desilo. Štaviše, Dodikova secesionistička retorika postaje sve radikalnija.
Osim toga, aktuelno pitanje kriminalizacije klevete, najavljivanje novog Ustava RS-a, te podrška Putinovoj politici samo su neki od pokazatelja da ga nova fotelja nije udaljila od starih stavova, navedeno je u analizi. Iz IFIMES-a smatraju da zapadna podrška Dodiku čini bitan faktor u potkopavanju, kako navode, krhkog mira u Bosni i Hercegovini.
„Imamo dva ključna čovjeka međunarodne zajednice - visokog predstavnika Christiana Schmidta i šefa misije delegacije EU, odnosno specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera. Da je taj dio međunarodne zajednice htio promjene, oni su mogli formirati na nivou Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara bez SNSD-a, i bez HDZ-a, i bez SDA. Ono je svakako formirano bez SDA, ali oni očito imaju neke druge računice, neke interese, i to pokazuje pravo lice i, malo je reći, licemjernost međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini“, naglasio je Bećirović.
Ipak, najneizvjesnije i najaktuelnije je formiranje Vlade Federacije BiH. Na rješenje problema uzrokovanog odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, čini se, čekaju svi, jer dogovora nema. Izlaz iz toga je, smatraju iz Instituta, u formiranju vlasti u skladu sa zakonom i propisima koji to određuju, uključujući i nametnute Schmidtove odluke u izbornoj noći.
„Pokušalo se na takav način ugoditi jednom dijelu političkih opcija da bi došle na vlast, ali se u postizbornom periodu desila situacija da je to ustvari sada postalo veliki teret. To zaista traži jednu političku kreaciju, ali pored toga, bitno je poštovati volju birača koja je suspendovana. Onda više nema potrebe da imamo i izbore jer će se sakupljati zastupnici stranaka koji imaju par procenata podrške među biračima i uz pomoć jednog dijela međunarodnog faktora“, ocjenjuje Bećirović.
Bećirović zaključuje da ključeve u sprečavanju daljnje destabilizacije i nefunkcionalnosti institucija u BiH, u velikom omjeru drži dio Međunarodne zajednice, čemu svjedoče brojni građani koji odlaze iz zemlje. No, kaže, ne treba zanemariti i odgovornost domaćih političara koji nisu spremni na kompromise, dogovore, ali i poštivanje Ustava Federacije BiH.
federalna.ba