I u Bijeljini organizovan Sajam cvijeća
“U vrtu nade uvijek nešto cvjeta“ slogan je ovogodišnjeg Sajma cvijeća održanog u Bijeljini, čiji je gradski trg doslovce procvjetao, i to prvi put, s obzirom na to da se od ove godine organizacijom prvog Sajma cvijeća Bijeljina pridružila brojnim evropskim gradovima.
Na samo jednoj od berzi u Holandiji svakodnevno se proda dvadeset miliona komada reznica ili zasađenog cvijeća. U BiH, koja ima veliki potencijal za ovu proizvodnju, cvijeće je postalo luksuz. Njegova proizvodnja i izvoz daleko su manji od uvoza, koji je za čak 30 puta veći u odnosu na izvoz. A razlog tome lako je pretpostaviti.
„Nemamo nikakvu vrstu ni pomoći ni podsticaja. Proizvođači cvijeća kao da ne postoje, a ipak smo i mi poljoprivredni proizvođači i trebalo bi da neko povede računa i o nama“, kaže Vesna Grebić.
Prepušteni sami sebi, ali vođeni entuzijazmom i ljubavlju prema ovoj proizvodnji, cvjećari ne odustaju. Mnogi od njih spojili su ugodno s korisnim. Tako je mladi proizvođač ruža Vladimir Milićević na oko 4 dunuma zasnovao proizvodnju „kraljice cvijeća“, a potom, proizvodeći domaći sok od ruže, uspio staru tradicionalnu recepturu naših baka, koja se prenosila sa koljena na koljeno, sačuvati od zaborava.
„Svakodnevno se radi, mi imamo tu tradicionalnu recepturu koju svi znaju: latice ruža, voda, limuntos i šećer po želji. Mislim da smo napravili dobar proizvod. Kupci koji probaju naš sok kažu da su zadovoljni, a mi smo najsrećniji kada nam neko stariji kaže da smo ga vratili u djetinjstvo“, priča Milićević.
Značaj zdravlja iz prirode prepoznali su i proizvođači lavande, koji su postali prava atrakcija u semberskoj ravnici, pokazavši da se ova tropska biljka može lako uzgajati i na ovim prostorima
„Ovo je organska proizvodnja. Podrazumijeva ručno okopavanje, korištenje samo bioprihrane - nema hemije, nema štetnih sastojaka. Bar u svojoj bašti, na svom balkonu, u svojoj kuhinji - zasadite začinsko bilje i u lonac ubacite sve te mirise, sve te vitamine, nemojte da hodate po apotekama, zaronite ruke u zemlju i uzmite energiju, vrijedi pokušati“, poručuje Svjetlana Marković, proizvođač lavande.
A pokušava njih 20 - bar toliko je u Semberiji registrovanih proizvođača cvijeća, koji su u bh. žitnici, naviknutoj na proizvodnju hrane, ostali u sjenci.
„Želimo da podržimo i proizvođače svijeća imajući u vidu i obim proizvodnje koji je sada zastupljen. Smatramo da ima itekako potencijala i kapaciteta da se ta proizvodnja unapređuje i da ovo bude jedna ravnopravna grana u poljoprivredi“, ističe gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Direktor Agrarnog fonda Grada Bijeljina Zlatan Lazarević navodi kako je traje izrada pravilnika o podsticajima i programa za korištenje sredstava ida bi trebalo to da se objelodani u narednih dvadesetak dana: „Još ima vremena da se urade korekcije, mada je nešto već predviđeno u integralnoj verziji pravilnika“.
Iako su svi saglasni da treba, jasan odgovor da li će, kada, kako i u kojoj mjeri biti podržani - nismo dobili. Ipak, proizvođači se nadaju da „u vrtu nade“, kako i glasi slogan ovogodišnjeg sajma „uvijek nešto cvjeta“
federalna.ba