I tekstilni otpad se reciklira – to je i obaveza u Evropskoj uniji

Može li tekstilni otpad biti proizvodna sirovina u BiH - gdje reciklaža nije ni u povoju? Ukoliko članice EU-a početkom naredne godine ne budu osigurale prikupljanje tekstila za ponovnu upotrebu i recikliranje, bit će sankcionisane. Inače, u Uniji godišnje se prikupi više od 12 miliona tona tekstilnog otpada, a samo 1 posto se reciklira. Sarajevska regionalna razvojna agencija - SERDA lider je međudržavnog projekta vrijednog 3 i po miliona maraka usmjerenog na reciklažu tekstilnog otpada.

Kako odbačeni tekstilni otpad iskoristiti na izradu novih odjevnih predmeta i smanjiti zagađenje uzrokovano neadekvatnim odlaganjam, projekat je koji je okupio 70 učenika Srednjoškolskog centra u Ilijašu. Osim što izrađuju nosivu odjeću, omogućavaju da moda bude dostupna svima.

„Ne moramo bacati, možemo reciklirati – smanjili smo količinu otpada i pretvorili u nešto novo, što se može koristiti danas. Iz jedne majice možemo napraviti 3-4 odjevna predmeta“, kaže Lamija Džafo, učenica Opće gimnazije u Srednjoškolskom centru Nedžad Ibrišimović u Ilijašu.

„Tekstilni otpad nije smeće, tekstili otpad se uvijek može iskoristiti, velika je razlika između smeća i otpada“, kaže Aldin Delić, učenik IT gimnazije u Srednjoškolskom centru Nedžad Ibrišimović u Ilijašu.

Iako ne oskudijevamo tekstilnim otpadom u BiH, uvozom polovne garderobe dodatno ga gomilamo.

„Specifično je da je veličina te garderobe ili ekstremno mala ili ekstremno velika. A mi nemamo uređene principe kako da recikliramo, pogotovo odjeću. Na prostoru BiH ne recikliramo ni jedan posto, a trebali bismo po standardima EU-s izvršiti makar 50-51 posto ne samo tekstilnih nego svih materijala“, kaže Medina Sokolović-Alajmović, profesorica matematike i informatičkih predmeta u IT gimnaziji u Ilijašu.

Organizovano odlaganje otpada nije postala bh. praksa, pa zato nije čudno da nema zainteresovanih za reciklažu odbačenog tekstila.

„Bilo je takvih pilot projekata na području Novog Sarajeva. Jedan je trajao 15 dana – nažalost, taj kontejner je zapaljen i uništen je sadržaj koji je odložen. U sklopu sanitarne deponije Smiljevići postoji kontejner za odlaganje takvog otpada, ali jako male su količine - svega nekoliko kilograna od otvaranja 2018. do danas je dopremljeno“, kaže Mirza Ramić, portparol KJKP Rad.

Prepoznavši problem u okviru Dunavskog programa teritorijalne saradnje zemalja EU-a i onih u statusu kandidata za članstvo, Sarajevska regionalna razvojna agencija postala je lider projekta usmjerenog na reciklažu tekstila.

„Linerani model ekonomije je da se proizvod kupi, iskoristi i baci. Cirkularna ekonomija radi nešto suprotno tome - kupimo proizvod, koristimo ga, ne odbacujemo ga nego ga ponovo vraćamo u život i koristimo. Kroz projekat ćemo pokušati da ponudimo nova rješenja, da uz pomoć partnera iz više razvijenih regija primijenimo neke njihove modele na manje razvijene regije Dunavskog regiona“, kaže Amela Ikić-Suljagić, programska menadžerica u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji.

"Program raspolaže fondom od 260 miliona eura i finansira se iz Fondova EU-a za regionalnu koheziju, kao iz fondova za zemlje kandidate kao što je IPA fond. Izdvojila bih projekat koji realizuje Sarajevska regionalna agencija koji je u prvom pozivu ove finansijske perspektive imao najveći broj bodova i bio je najbolji projekat u čitavom pozivu“, kaže Lejla Šadinlija, državna koordinatorica za program za Dunavski region.

Za primjenu savremenih znanja u projektu zadužen je kadar Tekstilno-tehnološkog fakulteta iz Zagreba.

„U okviru našeg projekta Green Tex, koji vodi SERDA, pokušat ćemo doći do rješenja i primjera pozitivne prakse jer su zemlje EU-a već od 1.1.2025. pod zakonskom regulativom i mi više nećemo moći birati šta radimo s tim otpadom. Ako već nismo uspostavili lance sabiranja i ako to nije riješeno, sve članice EK plaćat će penale. Jedna hrvatska firma razvila je modularno postrojenje kojim od otpadnog tekstila može doći do vodika koji je vrijedna sirovina“, kaže Sandra Bishof, voditeljica Naučno-istraživačkog centra za tekstil u Zagrebu.

Smanjiti zagađenje nepropisnim odlaganjem i uništavanjem otpada uz iskorištavanje resursa jedan je od prioriteta cirkularne ekonomije zasnovane na uštedama - ekonomskim i energetskim, uz brigu o okolišu čime se ne možemo pohvaliti.

federalna.ba