I ove izbore u BiH obilježile malverzacije i krađe glasova - Više od 1000 biračkih odbora nije radilo po zakonu

Uz sve tehničke izmjene Izbornog zakona i novine u izbornom procesu, koje su imale za cilj onemogućavanje izbornih krađa i transparentnost izbornog procesa, svjedoci smo da su i ove izbore u BiH obilježile malverzacije i krađe glasova i to ponajviše preko biračkih odbora. Pojedini su i javno priznali da su pogrešno upisali broj osvojenih glasova pojedinim kandidatima.

Da će do ovoga doći ukazivali su i predstavnici nevladinog sektora i prije početka predizborne kampanje jer je kažu korupcija u vezi sa trgovinom mjestima u biračkim odborima postala sistemska.

Namjera je sprovedena u djelo. Na "izborni inženjering" i neregularnosti upućuje i nezavisni kandidat za predsjednika/potpredsjednika Republike Srpske Ćamil Duraković. On kaže da postoji način da se izvrše provjere svih sumnji na nepravilnosti izbornog procesa ukoliko ima volje za to. 

Zbog trgovine mjestima u biračkim odborima CIK je izrekao sankcije. Tako je sa po 4 hiljade maraka kažnjena koalicija koju predvodi HDZ BiH, kao i Stranka za BiH jer je u ime koalicije za člana biračkog odbora imenovan Jasmin Maličević koji je član Stranke za BiH. Maličeviću se zabranjuje angažiranje za rad na biračkom mjestu četiri godine od momenta kada odluka postane pravosnažna. Također, po istom osnovu su sa po 4 hiljade maraka kažnjeni PDP i SDA nakon što je Samra Čilić, član SDA, imenovana u ime PDP-a u birački odbor u Jablanici. Ona je kažnjena sa hiljadu maraka i zabranom angažiranja na biračkom mjestu. Ove odluke CIK-a su donesene na osnovu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristian Šmit (Christian Schmidt). Za Federalni radio govori pravni stručnjak Enver Išerić:

„Možemo slobodno zaključiti da odluke koje je donio visoki predstavnik o izmjenama izbornog zakona a koje su se odnosile na integritet izbornog procesa, nisu dale očekivane rezultate. Izborna administracija nije učinjena efikasnijom.“

Međutim, ono na što su pojedini članovi CIK-a reagirali jeste činjenica da je upravo na njima dokazivanje takvih neregularnosti kao i da je to teško dokazivo. Ali Centralna izborna komisija ima svakako mogućnost da u svim slučajevima u kojima ima osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo prijavu podnosi Tužilaštvu.