Huskić: Postali smo taoci priče o potrebi rješavanja bilateralnih sukoba
Iza nas je još jedan samit lidera Zapadnog Balkana sa čelnicima Evropskog vijeća. Rezultat mršav – još jedna deklaracija. S druge strane, lome se koplja oko Viktora Orbana koji ne popušta u vezi sa Ukrajinom. Doduše, za vrijeme glasanja za pristupne pregovore je izašao iz sale, dok je na pomoć od 50 milijardi eura uložio veto.
Politički analitičar Adnan Huskić za magazin Svijet kaže da Orban nema neku posebnu averziju prema Ukrajini kao potencijalnoj članici EU, nego da je ta zemlja, kako kaže, kolateralna šteta njegove svađe sa Briselom.
Orban želi svoje pare, ističe Huskić, i on sada razumije da su odnosi na nivou Evropskog vijeća svedeni na transakcijske odnose.
On dalje navodi da, 'ako pogledamo samo prvi dio samita, sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, nažalost, nema ništa posebno za naglasiti, osim možda činjenice da je Srbija jasno sada i prema EU iskomunicirala da određene dijelove onoga što EU drži da je sporazum koji postoji između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, za Srbiju neprihvatljiv i da ne misle to provoditi'.
„Vrlo je indikativno da Srbija tako otvoreno na taj način komunicira te informacije što ranije nije bio slučaj. Što se Orbana i Ukrajine tiče, ovo je bilo najavljeno. Jasno smo od početka znali da će na razgovorima Evropskog vijeća, Orban vrlo vjerovatno problematizirati, ne samo dalji napredak Ukrajine ka EU, već istovremeno i pitanje velikog paketa pomoći koji je usmjeren za Ukrajinu. Orban je bio spreman da se razgovara da se otkoči ovih 50 milijardi, a da se onda deset milijardi od nekih 30-ak koje su zaustavljene od strane Brisela prema Mađarskoj otkoče. Očito nije došlo do te vrste dogovora, tako da je on pokazao dobru volju – dopustio da se izglasa bez njega u sobi da se otvaraju pregovori sa Ukrajinom. Istovremeno je on jasno naglasio da ovo nije kraj cijele priče, da u čitavom ovom procesu postoji još 70-ak odluka koje će se donositi jednoglasno na Evropskom vijeću, što su mnogi doživjeli kao najavu narednih blokiranja. Siguran sam da će Orban sada koristiti sve što mu je na raspolaganju“, objašnjava Huskić.
Na pitanje zašto se oteže sa pristupanjem našeg regiona, ističe da mu nije jasna logika na osnovu koje operišu neke od država unutar EU.
„S jedne strane vi šaljete poruku Ukrajini i Moldaviji koje ne kontrolišu efektivno dio svoje teritorije. S druge strane, državi koja funkcioniše – Bosni i Hercegovini – kažete 'ne'. Ne treba sada u tome tražiti neku vrstu malicioznosti. Naprosto nismo bitni. Po pitanju sigurnosti i geopolitike, mi smo za EU negdje ispod nivoa koji zahtijeva da se tu nešto više angažuje. Nije jasno rečeno šta se očekuje od BiH, to je sad u rukama komesara za proširenje“.
Mnogi u Briselu se slažu da je Srbija izvor nestabilnosti, ali istovremeno da Vučićev režim jedini može obuzdati tu nestabilnost.
Upitan trebaju li i ostale zemlje regije biti taoci odnosa Srbije i Kosova, Huskić kaže da je jasno da je Srbija u velikom broju slučajeva generator nestabilnosti, posebno ljudi koji je vode.
„Govorim o Aleksandru Vučiću. S jedne strane imate osobu koja pravi sigurnosni problem i onda sebe predstavlja sebe kao jedinog ko može taj problem da drži pod kontrolom i da isporuči ono što EU treba iz regije Zapadnog Balkana, a to je stabilnost. Vi imate jednu potpuno poremećenu logiku koja je dosada barem pokazala da ne vodi nigdje. Ne postoji spremnost u Briselu da se zaista prema regiji počne razmišljati na neki drugačiji način. Mislim da čak nema ni interesa. Nema ni snage, ne postoji ni bazični konsenzus najvažnijih država EU da se nešto novo treba pokušati sa regijom Zapadnog Balkana, i onda imate situaciju gdje smo svi mi postali taoci priče o potrebi rješavanja bilateralnih sukoba. Najgora manifestacija svega toga je ovo što se vidi između Kosova i Srbije. Mi bilateralne sporove ovdje imamo od 19. vijeka. EU nema jasnu političku viziju šta s nama“, zaključio je Huskić.
federalna.ba