Huremović: Povećan je broj prijava nasilja u porodici
Koronavirus nas je, barem privremeno, zatvorio u kuće. Za one koji trpe nasilje u porodici vrijeme karantina je bilo posebno teško. O nasilju nad ženama i njihovom utočištu u sigurnim kućama u Federaciji danas smo razgovarali sa Danijelom Huremović, voditeljkom sigurne kuće Udruženja građana Viva žene.
Navodi da Udruženje građana Viva žene djeluje na dva nivoa kada je u pitanju nasilje u porodici.
"Psiho-socijalni tretman u sigurnoj kući i ambulantni tretman za žrtve koje dolaze samo po savjetodavnu pomoć, pravni savjet ili za prijavu nasilja u porodici. Možemo reći da je u oba segmenta rada došlo do većeg broja prijava nasilja u smislu obraćanja za pomoć žrtava nasilja, što svakako ne znači da ne postoji onaj tamni broj neprijavljenih slučajeva nasilja. Za prošlu godinu u sigurnoj kući smo imali 88 osoba koje su bile smještene, a to su žene i djeca žrtve nasilja u porodici. U ambulantnom tretmanu imamo 50 osoba ženskog spolakoje su se obratile za pomoć iz različitih razloga, odnosno zbog različitih oblika nasilja u porodici."
Finansiranje svih sigurnih kuća u FBiH je propisano Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici.
"Nalaže se da je obaveza finansiranja sa federalnog nivoa 70%, a kantoni su obavezni da finansiraju 30%.U praksi to nije tako. Sistemski nije riješeno finansiranje sigurnih kuća.Što se tiče konkretno kuće Udruženja građana Viva žene tek 2018. smo ušli u budžet kantona, kao stavka koja se finansira direktno iz budžeta, ne prema javnom pozivu, dok iz federalnog budžeta to finansiranje još uvijek ide preko granta. Određene lokalne zajednice na području TK-a, prije svega grad Tuzla, koji nemaju po Zakonu obavezu finansiranja sigurnih kuća, izdvajaju određena sredstva u tu svrhu. Zakonska regulativa je dobra, ali u praksi se ne sprovodi onako kako bi zaista trebalo za punu podršku žrtvama nasilja u porodici."
O kaznenoj politiciprema nasilnicima ističe da je naislje u porodici u Krivičnom zakonu BiH prepoznato kao krivično djelo, te je samim tim određena i kazna za one za koje se dokaže da su izvršili krivično djelo nasilja u porodici.
"Ne možemo se baš pohvaliti da je ta kaznena politika u praksi dobra. Ne dožive sve prijave nasilja u porodici svoj sudski epilog. I kada se odredi kazna ona nije adekvatna intenzitetu i vrsti nasilja koje se dešavalo. Trebalo bi raditi na dosljednoj primjeni Zakona.2
Huremović kaže da je svaka žena izložena nasilju u porodici samo zato što je žena.
"Žene koje su u manjoj poziciji moći su dodatno izložene nasilju u porodici jer su u manjoj poziciji da se brane. Nasilje u porodici ne prpeoznaje nikakav društveni, ekonomski niti finansijski,obrazovni ili kulturni status. Može se dešavati u svim porodicama i jednako je zastupljeno i u gradskim i u ruralnim sredinama."
O situacijama kada se žene moraju vratiti u porodicu nasilnika kaže da se nažalost to najčešće dešava.
"To je jedan od najvećih problema.Šta i kako osigurati da ne dođe do recidiva zato što nemamo adekvatnih programa za rad sa počiniocima nasilja. Nastojimo da sve klijentice koje izađu iz sigurne kuće i dalje imaju podršku."
federalna.ba