Humanitarne prevare: Dobrota građana sve češće zloupotrijebljena

Problem prevara putem svakojakih humanitarnih akcija je sve prisutniji u bh. društvu. Zbog cijele socio-ekonomske situacije mnogo je onih u ovoj državi koji trebaju pomoć pa je teško pripoznati kada je nekome zaista potrebna, a kada je prevara. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova navode da je teško ovaj problem iskorijeniti, a građane pozivaju na oprez i traženja odobrenja na uvid od tih osoba.

Svima se, sigurno, desilo da im dok ispijaju prvu jutarnju kafu za sto priđe neka osoba s natpisom za pomoć bolesnom djetetu ili da prikuplja donacije za neko udruženje. Često ti slučajevi budu prevare na koje brojni građani nasjednu jer je teško prepoznati kada je u pitanju stvarna potreba, a kada prevara. A mnogi su to i na svojoj koži osjetili.

„Prevarant se predstavio da je njegova kćerka neka curica koja je poginula i poslije se sve otkrilo. Uplatiš pare a onda vidiš da je prevara.“

Bh. društvo je, inače, poznato kao humanitarna zajednica i često u nevoljama svi skoče pomoći onima u potrebi. Zbog toga su i ogorčeni da se i dalje bilježe ovakvi slučajevi.

„Neki ljudi stvarno traže i tako da steknu novac, ali na najgori mogući način. Zašto uvijek na najranjivijem i najslabijem. To je strašno i tužno, to je moj komentar.“

Početkom oktobra najveća humanitarna organizacija koja djeluje na prostoru Bosne i Hercegovine Pomozi.ba našla se u jednoj od prevara kada se osoba na društvenim mrežama predstavila da prikuplja novac za njihovu korisnicu. No, vrlo brzo se ustanovilo da je u pitanju prevarant.

„Dobili smo informaciju da se žena predstavlja kao volonterka Udruženja 'Bolja budućnost' iz Tuzle i da prikuplja novčana sredstva za lječenje naše korisnice za koju smo nekoliko puta pokretali apel za lječenje. Odmah smo kontaktirali Udruženje 'Bolja budućnost', oni su nam rekli da ta žena nije članica njihovog udruženja niti volonterka i da često imaju problema s tim, te da takve slučajeve priljavljuju policiji“, kaže Saliha Rokša, glasnogovornica udruženja Pomozi.ba.

A kako ne bi nasjeli na prevaru, građani trebaju biti upoznati s načinima kako određena humanitarna organizacija prikuplja novac ili tražiti odobrenje koje bi ta osoba morala imati kao dokaz o validnosti prikupljanja novčanih sredstava. Iz policije kažu da kazne za ovakve prekršaje iznose oko 200 maraka, ali je problem što izostaju prijave od građana. Često u tim prevarama učestvuju upravo osobe romske nacionalnosti.

„S obzirom na to da se radi o socijalno osjetljivim pitanjima, u takvim slučajevima postupamo krajnje obzirno, a sve aktivnosti moraju se provoditi u skladu sa zakonskim propisima. Iako ljudi u dobroj namjeri daju novac i prosjacima, oni na takav način sudjeluju i potiču ih“, poručuje Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNK-a.

Ovakvi problemi česti su i u Mostaru, koji važi za turističko središte, zbog čega je i stara jezgra puna prosjaka i osoba koje mole za humanitarnu pomoć. Kako ne bi nasjedali i bili prevareni, građani se trebaju držati provjerenih akcija i udruženja koja su im od ranije poznata.

federalna.ba