Hota-Muminović: Zapošljavanje u Institut bez konkursa, ali po propisu

Gošća današnjeg izdanja Rezimea bila je Naida Hota-Muminović, ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo.

Kaže da vode intenzivan socijalni dijalog sa sindikatima.

"Trenutno su u toku pregovori oko novog kolektivnog ugovora za djelatnost predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja i u posljednjih mjesec dana zaista imamo vrlo intenzivne susrete i sastanke na kojima pregovaramo o novom kolektivnom ugovoru koji ističe u septembru. Ovo je prvi put da Vlada pokreće, inicira donošenje novog kolektivnog ugovora kojim bi smo poboljšali status naših prosvjetnih radnika. U suštini mi pokazujemo zainteresovanost za unaprjeđenje položaja naših prosvjetnih radnika. Bilo kakve tvrdnje da nemamo uspostavljen socijalni dijalog zaista ne stoje."

Navodi da budžet i budžetsku politiku u KS-u moraju voditi vrlo odgovorno.

"I mi to zaista i radimo. Budžet KS-a je usvojen. Kada govorimo o standardima u obrazovanju moramo pričati naravno o standardu prosvjetnog radnika, o životnom standardu, o pravima koje naše prosvjetni radnici imaju i mi dobro znamo da su naša oba kolektivna ugovora za sva tri nivoa obrazovanja povoljna i dobra. Pokazuju zaista jednu dobru generaciju radničkih prava u javnom sektoru. Postoji naravno uvijek prilika za unaprjeđenje i poboljšanja socijalnih prilika trebaju uvijek ići postepeno. Ukupni ambijent u obrazovanju se mora unaprijediti."

Obrazovne politike imaju pet stubova

Hota-Muminović pojašnjava da obrazovna reforma spada u oblast jedne društvene reforme.

"Po Ustavu BiH provođenje obrazovnih politika je u nadležnosti kantonalnih vlasti. Dakle Ministarstvo za odgoj i obrazovanje ima ustavnu dužnost i pravo da s ebavi provođenjem obrazovnih politika. Da bi ste provodili obrazovne politike, one imaju svojih pet stubova - nastavni planovi i programi, vannastavni programi, udžbenici, ljudi i programirani razvoj. I u tom kontekstu, da bi smo provodili obrazovnu politiku mora postojati jedno centralno mjesto odakle će se to provoditi. Nažalost KS već dugi niz godina nema takvo mjesto. To su nama tradicionalno bili prosvjetno-pedagoški zavodi. Kanton Sarajevo je imao tu jednu nezgodnu okolnost da je pedagoško-obrazovni zavod ostao na margini. Dakle nama pothitno kao instrument, kao mehanizam, kao okvir za provođenje ovih pet stubova obrazovnih politika i obrazovne reforme treba stručno mjesto. To nikako ne može biti Ministarstvo. Stručna pitanja vođenja obrazovne politke odvijat će se u ovom Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja. To će biti središte svih ovih pulsirajućih procesa koiji će se oslanjati, ne samo na ljude koji će biti angažirani u Institutu, već i na cijelu mrežu stručnjaka iz naših učionica, iz akademske zajednice, iz prakse. Dakle ljudi koji će biti tu da zajedno napravimo profesionalne mreže kojima ćemo opsluživati svih ovih pet stubova. Skuptšina KS-a je osnovala ovaj Institut prošle godine u septembru i od tog trenutka Institut ima imenovanu direktoricu i u toku je zapošljavanje. Jedan od načina jeste sporazumni prelazak ljudi iz javnih ustanova u Institut."

Navodi da je kurikularna reforma u Kantonu Sarajevo započela još 2015. godine.

"Od tog trenutka intenzivno se radilo na uspostavi metodologije kako da se formiraju novi predmetni kurikulumi, pa su onda i usvojeni. Mi smo usvojili 21 predmetni kurikulum i još jedan za predškolski odgoj i obrazovanje i trenutno su u izradi i ovi nedostajući predmetni kurikulumi. to je jedan širok proces, obuhvata puno aktera i naši prosvjetni radnici su zaista pokazali u pandemijskim uvjetima da imaju potencijal za promjene. Trenutno je u toku proces profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja 700 prosvjetnih radnika. U skupštinsku proceduru treba da pustimo zakon u dualnom obrazovanju. Od septembra krećemo sa kurikularnom reformom u prvom razredu osnovne škole, potom u predmetnoj nastavi kad god se prvi put počnu pojavljivati predmeti i u prvom razredu gimnazije."

Možemo pričati o naznakama harmonizacije, mada je to u praksi daleko

Na pitanje šta bi bilo prioritetno promijeniti u politici da svi učenici imaju jednak nastavni plan i program, odgovara: "Imamo jednu agenciju na državnom nivou koja je upravo kreirala zajednička jezgra za svaki predmet. I kod provođenja kurikularne reforme svi mi to trebamo uvažiti. Tako da u tom kontekstu već možemo pričati o naznakama harmonizacije, mada je to u praksi daleko. Nemamo harmoniziran prostor i trebali bi smo ga kreirati."

Ministrica kaže da je pitanje inkluzije stavljeno visoko na listu prioriteta.

"Do sada je pitanje inkluzije bilo isključivo tretirano kroz obrazovni sektor. Mi smo to odlučili raspakovati i pozabaviti se inkluzijom interresorno. Ove godine ćemo u stalni radni odnos primiti 60 asistenata u nastavi, 150 dodatnih asistenata kroz angažman na određeno."

Smatra da se status prosvjetnih radnika mora unaprijediti.

O vršnjačkom nasilju ističe da postoje i nasilja u digitalnom okruženju koje je nekad opasnije od nasilja koje se manifestira u samoj realnoj učionici.

"Od februara prošle godine nismo prestali na prevenciji i na razvijanju programa prevencije vršnjačkog nasilja. Moramo nastaviti raditi, moramo nastaviti kapacitirati naše stručnjake u obrazovanju, profesionalce, moramo nastaviti kampanje podizanja svijesti o štetnosti vršnjačkog nasilja, ali i nasilja općenito. Škola nije nikakvo izolovano ostrvo unutar kojeg se dešava život. Škola je refleksija svega onoga što se dešava u društvu i u našim kućama."

"Gospodin Kljujić s enije izvinio za svoju izjavu. Meni je daleko važnije što je bh. javnost pokazala da je budna", zaključila je Hota-Muminović.

federalna.ba