Holandija upozorava na ruske pokušaje sabotaže energetske infrastrukture

Izvjestivši o aktivnostima koje ukazuju na špijunažu i druge potencijalne poremećaje, holandska obavještajna služba upozorila je na pokušaje Rusije da sabotira njenu energetsku infrastrukturu. Holandska vlada protjerala je ruske diplomate zbog špijunaže i naredila Moskvi da zatvori svoju trgovinsku kancelariju u Amsterdamu, što je novi znak eskalacije diplomatskih tenzija između Rusije i Holandije, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.

Holandska vojna obavještajna agencija MIVD saopštila je da je Rusija posljednjih mjeseci pokušala da prikupi obavještajne podatke kako bi sabotirala vitalnu infrastrukturu u holandskom dijelu Sjevernog mora, navodi Reuters. Ruski brod otkriven je kod vjetroelektrane na moru u Sjevernom moru dok je pokušavao da mapira energetsku infrastrukturu, rekao je šef MIVD-a Jan Swillens u ponedeljak.

Ruski brod su, kako je rekao, ispratili holandski marinci i brodovi obalske straže prije nego što je bilo kakva sabotaža uspjela.

Swillens je kazao da je posljednjih mjeseci primjećeno da Rusi pokušavaju da otkriju kako funkcioniše energetski sistem u Sjevernom moru, ali da je ovo bio prvi put da ih vide. U zajedničkom izvještaju, holandske obavještajne agencije MIVD i AIVD su navele da je kritična priobalna infrastruktura kao što su internet kablovi, gasovodi i vjetroelektrane, postala meta ruskih sabotažnih aktivnosti.

Uz upozorenje na pokušaje Rusije da sabotiraju njenu energetsku infrastrukturu u Sjevernom moru zbog čega će Haag proširiti svoje izviđačke kapacitete u tom području, holandske obavještajne agencije su poručile svim operaterima vitalne infrastrukture da budu na oprezu i povećaju mjere bezbjednosti, ističe Financial Times, ukazujući na slična upozorenja drugih evropskih zemalja.

Norveška bezbjednosna služba PST je prošle sedmice, u sklopu godišnje bezbjednosne procjene, navela da bi mogla da se dogodi se sabotaža norveške imovine ako Moskva odluči da eskalira sukob u Ukrajini. Smatra se da je "naftni sektor posebno ranjiva meta", navodi se.

Oslo je, naglasio je londonski list, pojačao vojni nadzor nad Sjevernim morem i pokazao vojnu silu, leteći borbenim avionima F-35 iznad naftnih i gasnih platformi nakon izvještaja o nepoznatim dronovima zapaženim u njihovoj blizini.

Njemačka, Velika Britanija i Francuska su također pružile pomoć, dok je Italija saopštila da će njena mornarica povećati mjere zaštite gasovoda koji služe za dotok gasa sa sjevera preko Sicilijanskog kanala, upozoravajući da se plaši da bi Rusija mogla pokušati da napadne važnu energetsku infrastrukturu. U decembru su članice Evropske unije potpisale pravila koja zahtijevaju da se identifikuju i testiraju otpornosti "vitalnih subjekata" kao što su voda, transport i energetska infrastruktura.

Zemlje EU i NATO-a su od septembra pojačale napore u zaštiti kritične infrastrukture od sabotaže gasovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, piše Politico, naglasivši da je, iako nijedan krivac za napad nije identifikovan, nekoliko zapadnih lidera okrivilo Rusiju.

U novoj eskalaciji diplomatskih tenzija, holandska vlada je protjerala ruske diplomate zbog špijunaže, naredila Moskvi da zatvori svoju trgovinsku kancelariju u Amsterdamu i najavila zatvaranje konzulata u Sankt Peterburgu, piše Irish Times. Potezi su, ističe list, uslijedili nakon što je direktor holandske vojne obavještajne službe rekao da ima dokaze koji pokazuju da je Rusija koristila brod u Sjevernom moru kao bazu za mapiranje energetskih mreža zemlje, najvjerovatnije s krajnjim ciljem "ometanja ili sabotaže".

Odnosi dvije zemlje su, ističe Irish Times, zategnuti već deceniju, od septembra 2013. kada su ruske trupe zadržale brod Greenpeacea, registrovan u Amsterdamu, tokom protesta zbog ruskog bušenja nafte na Arktiku.

Sljedećeg mjeseca, dodaje list, holandski diplomata je vezan i pretučen u svojoj kući u Moskvi, samo nekoliko dana pošto je holandska policija uhapsila i zadržala njegovog ruskog kolegu u Hagu. U julu 2014. došlo je do obaranja leta MH17 uz gubitak 298 putnika i članova posade, od kojih 196 Holanđana, za šta su optuženi proruski separatisti s istoka Ukrajine. Prošlog novembra, holandski sud je u odsustvu osudio dva Rusa i jednog Ukrajinaca na doživotnu kaznu zatvora zbog masovnog ubistva.

Holanđani su 2018. protjerali četvoricu Rusa koji su uhapšeni nakon što su uhvaćeni na djelu dok su pokušavali da hakuju sjedište Organizacije za zabranu hemijskog oružja u Hagu, koja je istraživala trovanje ruskog obavještajca Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije.

Od tada su se, ističe list, ponavljale tvrdnje da Rusi pokušavaju da se infiltriraju u holandske kompanije i akademske institucije. Holandske obavještajne agencije tvrde kako su sada odlučili da reaguju jer rusko "agresivno špijuniranje nikada nije okončano uprkos ponovljenim diplomatskim protestima".

federalna.ba/Beta