Hoće li odluke novog rukovodstva zaustaviti 6 započetih serija?

Bh. reditelji jednim pismom na adresu Vlade Federacije otvorili su "Pandorinu kutiju". Ko gasi domaću kinematografiju i proizvodnju serija? Novac i kultura u javnom prostoru stoje kao suprotnosti koje se ne privlače. Nakon kratkotrajnog oduševljenja ekspanzijom domaćih TV serija finansiranih putem platforme BH Telekoma, ovoj industriji prijeti gašenje. Od obećanog novca - tek polovina. Ranije odabrani projekti bit će finansirani sa samo 50 posto sredstava.

Izreka o visokom letu i niskom padu - nikad aktuelnija. Da je višegodišnji muk u domaćoj audio-vizuelnoj industriji nadglasan zahvaljujući BH Content Lab platformi, da je kroz nju okupljen veliki broj radnika, da je angažovala profesionalce, ali i mlade ljude - sve smo to optimistično slušali. No, novo rukovodstvo donosi nove strategije, nove odluke. Umjesto produkcije serija: koprodukcija. Umjesto finansiranja: sufinansiranje sa 50 posto sredstava.

„BH Telecom je donio odluku da će u budućem periodu potencijalno razmotriti ulaganja u produkciju sadržaja u obliku koprodukcije već ranije odabranih projekata za razvoj (obuhvata primarno projekte koji su već prijavljeni kroz BH Content Lab platformu, analizirani od strane stručnog tima BH Telecoma i stručnih konsultanata) isključivo na način da podnosilac prijave obezbijedi minimalno 50 posto učešća u finansijskim sredstvima potrebnim za realizaciju cjelokupnog projekta“.

Promjene koncepta djelovanja najavio je generalni direktor Amel Kovačević nakon preuzimanja funkcije. Naglasio je da BH Telekom nije stručan ni spreman da se bavi tim projektima na adekvatan način: „Želimo da pronađemo način kako da taj modus operandi - koji niti je profitabilan niti polučuje određene rezultate koje smo mi željeli ili koje su naši prethodnici govorili da će biti takvi – učinimo sa manje rizika za BH Telecom. Da budemo pomoćnici u tom procesu, a ne da budemo glavni igrači“.

Gdje za odobrene projekte naći novac kojeg za audio-vizuelnu produkciju, svjedoci smo, nema? Potencijalno gašenje ove industrije donosi ekonomske, ali i društvene posljedice.

„Proizvodnja serija bez posustajanja se dešava u Srbiji, u Hrvatskoj, u ostalim zemljama... To je jednostavno trend. Ako telekomi ne mogu da rade, nek se osnaži televizija, neki javni servis da to radi. Vi ćete jednostavno osuditi građane, osudit ćete djecu koja sada odrastaju da ne slušaju naš jezik, da ne gledaju naše teme, da ne slušaju naše priče“, upozorava Srđan Vuletić, autor serije Tender.

U realizaciji su, između ostalog, i nastavci prikazanih serija Kotlina, Tender, Na rubu pameti, Princ iz Eleja. Serija Znam kako dišeš, prikazivana na HBO-u, dosegla je svjetske domete. Tome prijeti obustavljanje. Autori projekata, nezvanično kažu, oglasit će se u narednom periodu.

Autor serije Kotlina Danis Tanović nezadovoljstvo je iznio na društvenim mrežama: „Očekivali smo mnogo pozitivnih promjena na kulturnoj sceni BiH dolaskom Trojke, a na kraju izgubismo i ono malo dobrog što je nekako funkcionisalo. Aferim, junaci!!!“.

Uz početni optimizam o BH Content Labu, opravdano je stajao i glas slutnje. Pa su autori naglašavali da je pitanje kontinuiteta stvar neizvjesne budućnosti. Bosna i Hercegovina započela je putanju regionalnih trendova. Ali, umjesto ekspanzije, sada prijeti opasnost od potpunog gašenja. Sve to sugeriše da se ne mirimo sa stavom da je kultura i biznis i da ulaganje nije trošak.