Historijsko suđenje bivšem francuskom predsjedniku Sarkozyju

Suđenje bivšem predsjedniku Francuske Nicolasu Sarkozyju, kojim je prvi put bivši šef te države izveden na sud zbog korupcije, prvo je u nizu koje će odrediti političko naslijeđe umrljano pravnim problemima, ali i test francuskih istražitelja i sudija u borbi protiv korupcije, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Suđenje Sakrozyju za korupciju počelo je u ponedjeljak, čime je on prvi bivši francuski šef države na optuženičkoj klupi, ukazuje agencija France press i ocjenjuje da mu prijeti ponižavajući kraj karijere koja je umrljana pravnim problemima.

Samo još jedan bivši francuski predsjednik – Sarkozyjev politički mentor Jacques Chirac, suočio se suđenjem poslije odlaska s funkcije, ali se zbog lošeg zdravlja nikada nije pojavio na sudu kada je osuđen za pronevjeru dok je bio gradonačelnik Pariza.

Tokom istrage o mitu Sarkozy je takođe postao prvi bivši predsjednik koji je bio u policijskom pritvoru zbog ispitivanja, ukazuje AFP.

S optužbama za mito i trgovinu uticajem, Sarkozy bi mogao biti kažnjen s 10 godina zatvora i milion eura. Predsjednik Francuske između 2007. i 2012. kaže da mu se sudstvo sveti zato što je pokušao da ograniči njegovu moć i zbog optužbi da su mnoge sudije previše blage prema delikventima.

Tužioci navode da je Sarkozy u razgovoru sa svojim advokatom Thierryjem Herzogom obećao sudiji Gilbertu Azibertu dobro plaćeni posao u Monaku u zamjenu za insajderske informacije o zasebnoj istrazi o dobijanju nelegalnih sredstava za predsjedničku kampanju 2007.

Dio dokaza došao je prisluškivanjem razgovora Sakrozyja i Herzoga u okviru treće istrage – da je dobijao nelegalna sredstava iz Libije, takođe za kampanju 2007.

Sudije su u ponedjeljak prekinule pretres do 26. novembra radi procjene zdravlja optuženog Aziberta, čiji je advokat rekao da je njegov klijent u velikom riziku o zaraze korona virusom s obzirom na dugotrajne srčane probleme, prenosi Reuters.

Bivšem francuskom predsjedniku takođe će se suditi na proljeće 2021. godine, zajedno sa još 13 osoba zbog optužbi za ilegalno finansiranje njegove predsjedničke kampanje 2012. godine, ukazuje AP.

Navodi da je njegovu kampanju 2007. finansirao libijski vodja Moammer Gadafi, kako navodi AP, bacili su sjenku na Sarkozyjev pokušaj da se vrati u politiku kandidaturom na predsjedničkim izborima 2017. On se povukao iz aktivne politike, pošto ga njegova konzervativna partija nije izabrala za svog kandidata.

Ranije ovog mjeseca, francusko-libanski biznismen Ziad Takiedine povukao je svoje prethodne izjave da je iz Libije u koferima donio pet miliona eura Sarkozyju i njegovom bivšem šefu kabineta. Sarkozy je rekao da je istina "konačno otkrivena", ali francuski tužioci tvrde da se libijski slučaj zasniva "na čvrstim ili potkrijepljenim dokazima koji nisu ograničeni samo na izjavu jedne osobe".

Slučaj kojim Sarkozy ulazi u historiju je prva od nekoliko istraga protiv desničarskog političara koja je završila pred sudijama, piše Guardian.

Francuski detektivi počeli su nadzor nad Sarkozyjevim komunikacijama u septembru 2013. u okviru istrage o tvrdnjama da je od Gadafija dobio neprijavljenu i nelegalnu donaciju od 50 miliona eura za finansiranje predsjedničke kampanje 2007.

Snimljeni razgovori su, međutim, uputili istražitelje u potpuno novom i neočekivanom pravcu, ističe Guardian, dodajući da su otkrili da su bivši predsjednik i advokat Herzog komunicirali mobilnim telefonima registrovanim pod lažnim imenima. Sarkozyjev telefon bio je na ime Paul Bizmuth.

U razgovoru u februaru 2014. Herzog je rekao Sarkozyju da se očekuje da će se uskoro biti upražnjeno mjesto na sudu u Monaku i da Aziber misli da će mu možda trebati "pomoć" da bi dobio taj posao, navodi Bloomberg.

Sarkozy je rekao advokatu da će se pobrinuti za to i u narednom razgovoru kazao da je ugovorio sastanak s ministrom iz Monaka.

U sljedećem razgovoru Sarkozy je ipak rekao da se premišlja da interveniše za nekoga koga ne poznaje dobro, navodi Bloomberg, ali ističe da istražitelji vjeruju da je ta promjena bila lažna, mada nikada nisu našli dokaze koji bi potkrijepili njihove sumnje da je neko bivšem predsjedniku dojavio da mu prisluškuju telefon.

Aziber nije dobio posao u Monaku i Sarkozy je izgubio žalbu na Kasacionom sudu da njegovi predsjednički dnevnici budu izbrisani iz spisa u slučaju Bettencourt. Ipak, ukazuje Bloomberg, prema francuskom zakonu, samo nuđenje usluge službenom licu je nezakonito, bez obzira da li je obećanje ispunjeno.

Izlazak bivšeg francuskog predsjednika na sud je rijetkost i pravni stručnjaci ocjenjuju da je to ključni test francuskih istražitelja i sudija u borbi protiv korupcije, ukazuje Financial Times.

S druge strane, kako navodi britanski list, suđenje koje je počelo u ponedjeljak je prvo u nizu slučajeva koji će odrediti političko naslijeđe bivšeg francuskog predsjednika.

Posljednjih nekoliko godina, Sarkozy ima istaknutu ulogu u biznisu, pošto je savjetnik nekih od vodećih francuskih kompanija, ali i dalje ima uticaj u politici kao "siva eminencija" desnog centra, dok su mnogi od njegovih saradnika tokom predsjedničkog mandata na pozicijama u regionalnim vladama ili administraciji predsjednika Emmanuela Macrona.

federalna.ba/Beta