Hiljadu maraka posvađalo Federaciju
Hiljadu maraka minimalne plate dovelo do niza emocija. Od radosti do neizvjesnosti. Novogodišnji poklon Vlade Federacije ostao u sjeni najave masovnih otpuštanja i niza reakcija. Sindikalista, poslodavaca, političara. Na vidjelo izašli svi porazi sistema u kojem radnik, godinama unazad, vrijedi malo. Kome je sada postao centar interesa, a ko preko njega pokušava doći do svojih ostvarenja? Novi sastanak najavljen za ponedjeljak.
Da je minimalna plata u Federaciji BiH od 619 maraka premala i da ni hiljada nije bogzna šta, slažu se svi. I vlast i poslodavci i radnici i sindikati. Sporan tek put kojim se pokušava doći do cilja. Odluka Vlade Federacije o povećanju minimalne plate s kraja prošle godine mogla bi otvoriti Pandorinu kutiju, upozoravaju poslodavci. Potez vlasti ocjenjuju kao ishitren, čije bi posljedice mogle biti gašenje stotina radnih mjesta. Pozivaju na razgovor, te nude prijedlog rješenja.
“Očekujemo ili smo očekivali u proteklom periodu da Vlada svojom odlukom precizira ili da će preuzeti obavezu da subvencionira doprinose koji se plaćaju između 619 i 1.000 maraka”, kazao je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Ahmed Puškić, predsjednik Udruženja ugostitelja FBiH, poziva Vladu da zadrži trenutni nivo doprinosa i da oni ostanu na istoj visini kao dosad tokom naredne godine. Ističe da podržava povećanje minimalne plate na hiljadu maraka, naglašavajući da je Udruženje ugostitelja apsolutno za to. Ističe i da u javnosti postoji pogrešna percepcija da se oni protive tom povećanju, naglašavajući da svi žele veću platu.
Vlada odlučna. Poručuju, stope poreza na dobit u Bosni i Hercegovini najniže su u Evropi. Poslodavce pitaju zašto posljednjih godinu nisu povećavali minimalnu platu, te zašto nisu koristili uredbu Vlade kojom je poslodavcima omogućena isplata pomoći radnicima u neoporezivom iznosu 2.768 maraka. Navode, više od 17.000 preduzeća u 2023. godini poslovalo je s dobiti koja je iznosila više od pet milijardi i 300 miliona maraka. Tako je dobit po radniku u 2018. bila 5.244, a u 2022. 10.788 maraka.
“Razumijem zabrinutost poslodavaca, ali se ne mogu složiti s njihovom politikom gdje se zaustavljanje povećanja plaće na 1.000 KM smatra jednim od njihovih najznačajnijih postignuća. Zbog njihove reakcije sad mi je jasno zašto prethodni saziv Vlade FBiH nije imao hrabrosti za ovakve odluke. Gospodo, moje pitanje je zašto zadnjih desetak godina niste povećavali ‘minimalac’ za barem po 50 KM godišnje i sada ne bismo raspravljali o ovoj temi”, izjavio je Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH (NiP).
“Bogati imaju pravo na svoje bogatstvo, ali svi građani, pogotovo radnici, imaju pravo na dostojanstvo. Povećanjem primanja raste kupovna moć građana, koji opet taj novac troše na robe i usluge poslodavaca. Javni prihodi omogućuju intervencije i podršku onim koji su pogođeni, što će činiti i Vlada Federacije”, poručio je Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP).
Nesporno, rast minimalne plate povećat će kupovnu moć građana, ali očekivanja su da će se pojedini poslodavci umjesto za otpuštanje radnika opredijeliti upravo za povećanje cijena svojih roba i usluga. Rast minimalne plate tako bi, žargonski kazano, mogla pojesti marža privrednika i inflacija.
Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti FBiH Mersiha Ferhatović-Beširović izrazila je zabrinutost da bi radnici u ovom procesu mogli biti samo kolateralna šteta, jer povećanje minimalne plate donosi i značajan priliv sredstava u budžet kroz poreze i doprinose, koji, prema nekim procjenama, mogu iznositi i do 400 miliona KM godišnje.
"Mislim da je Vlada morala osigurati da ovo povećanje minimalne plate ne znači istovremeno i upumpavanje dodatnih sredstava u budžet. Onda bismo zaista mogli reći da je namjera poboljšati položaj i primanja radnika, a ne preko radnika poboljšati finansijsku stabilnost FBiH”, dodaje ona.
Potez Vlade u Savezu samostalnih sindikata vide kao prvu odluku u posljednjih 20 godina koja je stavila interese radnika ispred interesa kapitala. Smatraju da neće biti većih otupštanja radnika, kako se to najavljuje ovih dana.
“Ovdje se radi o pokušaju da se nastavi poslovanje u sivoj ekonomiji, da se nastavi isplata kroz koverte, da se nastavi situacija u kojoj smo to voljeli kazati u Sindikatu: ‘Do podne krade radnik, od podne država.’ Ovo je dobra i mudra odluka Vlade FBiH”, stava je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Iz Vlade Federacije su ranije najavili da će malim poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, poslodavacima u tekstilnoj i kožnoj industriji osigurati podršku. Detalji, istina, još nisu predočeni. Sve bi moglo biti jasnije u ponedjeljak, kada će, kako se očekuje, predstavnici vlasti i privrede ponovo za isti sto.
federalna.ba