Hedžić: Previše je dobrih ocjena, potreban standard procjene znanja

Vrijeme je priprema za upise u srednje škole i fakultete. Još uvijek je vrijeme maturalaca, male i velike mature, no nakon slavlja i najljepšeg razdoblja osnovne i srednje škole, već za koji dan slijede mali i veliki problemi za roditelje i učenike i pripreme za eksternu maturu i prijemne na fakultetima. Stresno razdoblje, uvijek praćeno pitanjem: hoću li upisati ono što želim? Upisi u srednje škole i na fakultet tema su današnjeg Rezimea.

Gosti emisije bili su prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu, i Benjamin Hedžić, savjetnik za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja i znanosti FBiH.

Govoreći o tome jesu li eksterne mature odgovorile izazovu, Hedžić je podvukao da na tu temu nema sveobuhvatnog istraživanja na području FBiH.

„Dugo godina sam bio u obrazovnom sistemu, smatram da je eksterna provjera znanja bitna u obrazovnom sistemu, međutim, bojim se, kroz neka iskustva iz prošlosti, da nismo još sazreli za jednu objektivnu eksternu provjeru znanja u čitavoj FBiH, koja bi bila nužna, pa čak i u BiH, kao nešto što bi učenicima pomoglo u objektiviziranju njihove provjere znanje na kraju nekog od nivoa obrazovanja“, objašnjava Hedžić.

Važno je da se standardizira i opšta procjena, ocjena i vrednovanje učeničkog znanja, dodaje on.

„I to je trenutno u dobroj mjeri na nivou nastavnika i njegovoj kompetenciji. Imamo jednu vrstu devalvacije ocjena i procjena u obrazovanju i taj problem se prenosi iz osnove škole u srednju, kasnije i na univerzitete. Imamo previše dobrih ocjena, odnosno nemamo univerzalni standard procjene učeničkog znanja i postignuća, što bi bilo bitno da uradimo“, kaže Hedžić.

Također, naglašava da su kantoni pronašli mehanizme kako upisati učenike iz nekog kantona gdje nema eksterne mature. Međutim, smatra on, sve je to podložno nekim vrstama malverzacija.

„Treba koordinirati da ta eksterna provjera znanja bude na višim nivoima, recimo entiteta, a bilo bi poželjno na nivou države“, poručio je.

Univerzitet u Sarajevu je već na svojoj aprilskoj sjednici usvojio tekst konkursa i plan upisa koji je dostavljen ministarstvu, podsjeća Husremović.

„Svaki dan očekujemo odluku Vlade. Po konkursu je 10.6. datum kada mi raspisujemo konkurs. Sve će biti objavljeno na našoj web stranici. Pozivam naše srednjoškolce da nas zaprate i na Instagramu i na Facebooku jer mi redovno objavljujemo sve informacije koje su vezane za konkurse. Na Univerzitetu u Sarajevu prijava ide isključivo elektronskim putem preko našeg sistema. Nekoliko zadnjih godina omogućavamo svojim budućim studentima da se oni prijave na nekoliko fakulteta. Mogu aplicirati na tri fakulteta, a unutar svakog fakulteta odnosno akademije na nekoliko studijskih programa“, pojasnila je ona.

Upisna kvota za ovu godinu je oko 5.590, kazala je.

„U tom broju su najveći broj redovni studenti. Ove godine otvaramo i nove studijske programe koji će po svojoj atraktivnosti privući pažnju srednjoškolaca. Naša kvota jeste velika, mi generalno ne upisujemo ovoliko zbog demografske statistike, ali očekujemo da će taj broj biti zaista takav i da ćemo biti ponosni na činjenicu da naši učenici žele da stiču visoko obrazovanje u svojoj zemlji“, naglasila je Husremović.

Ona je dodala:

„Mi smo ove godine omogućili svim onima koji su prošle godine popunili 70 posto i više upisne kvote, da ove godine i povećaju kvotu. To Vlada Kantona Sarajevo treba da odobri, tako da će finalna kvota biti poznata kada ona donese odluku. Ovo povećanje je, između ostalog, vezano i za nove studijske programe koji će se realizirati“, navodi Husremović.

Imamo više kapaciteta nego što imamo učenika u državi, konstatirao je Hedžić.

„Situacija odliva stanovništva je dovela da su neke škole prazne i poluprazne. Zadnjih desetine godina nikad niko nije ostao da ne bude upisan u školu“.

Upitan je li obrazovanje usklađeno s tržištem rada, Hedžić ističe da 'gledajući iz perspektive srednjoškolskog obrazovanja, nemamo jasnu sliku onoga šta je potrebno ovom društvu za nekih 10-15 godina'.

„Mi formiramo upisne kvote prema kapacitetima koje imamo trenutno u školama. Jako malo modernizujemo škole da bi one postale nešto drugo. Malo radimo na onome da pravimo zanimanja koja su nam potrebna. U nekim evropskim zemljama već imate škole koje su specijalizovane za robotiku, vještačku inteligenciju. To su već zanimanja koja postoje na tržištu rada, a mi se još ne usuđujemo da ih ubacimo kao predmete“, kazao je Hedžić.

Husremović naglašava da je jako niska zainteresovanost za nastavničke studijske programe.

„Tržište rada za nastavnike postoji i ono će uvijek postojati i djeca će se uvijek obrazovati. U statistici koju pratimo, poseban problem ćemo imati u školovanju kadra za predmete matematiku, fiziku, informatiku, biologiju, hemiju, strane jezike, njemački jezik nam je izuzetno deficitaran“, zaključila je ona.

federalna.ba