Hasanović za FR: Imamo politički dogovor, vjerujem da ćemo vrlo brzo imati budžet

Hoće li budžet za 2024. godinu konačno biti usvojen, o njegovom kreiranju i realizaciji, o nužnosti reforme fiskalnih zakona, pokretnoj i nepokretnoj imovini BiH, važnosti provedbe sporazuma o sukcesiji, za Federalni radio govorio je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Godinama Bosna i Hercegovina, zbog političkih blokada, funkcionira na privremenom finansiranju, jer budžet nije usvojen. Privremeno finansiranje nije održivo dugoročno i ograničava sposobnost države. Konkretno, BiH zbog neusvojenog budžeta nije u stanju povući sredstva iz Plana rasta. Može li se dogoditi da cijelu 2024. budemo u privremenom finansiranju, kao što je bilo 2021. godine?

„Teoretski da, ali mislim da se neće desiti. Mi smo u završnoj fazi pripreme dokumenta, možda će to danas do kraja dana biti  gotovo, trudićemo se da završimo u nekom od narednih nekoliko dana, kako ne bi ušli ponovo u privremeno finansiranje naredna tri mjeseca. Odluka o privremenom finansiranju, koja se donosi na nivou kvartala, ističe krajem ovog mjeseca. U fazi smo da imamo politički dogovor, vjerujem da ćemo vrlo brzo imati budžet.„

U odnosu na 2023, budžet za ovu godinu je uvećan za 40 miliona KM za institucije BiH. Šta to konkretno znači?
„Iznos budžeta, milijarda 315 miliona, koliko je bio prošle godine, uvećan je za 40 miliona KM. Uvećanje je za iznos koji je doznačila Centralna banka na ime svog poslovanja, kako to po zakonu i  pripada. Tih 40 miliona biće usmjereno na kapitalne projekte, a s druge strane, moramo razmišljati o prošlogodišnjem povećanju plata, odnosno povećanja osnovice od 1. aprila prošle godine. Ako pravimo poređenje sa 2023. godinom, kada smo u prva tri mjeseca imali niže plate, 2024. ćemo cijelu imati niže plate, tako da će dio novca biti dodijeljen i za tu stavku.“

Već godinama se u Federaciji BiH vodi intenzivna debata o setu zakona koji bi trebali reformirati fiskalni sistem, zakona o doprinosima i porezu na dohodak, kao i fiskalizaciji u realnom vremenu. Novi set fiskalnih zakona za Federaciju Bosne i Hercegovine značit će ozbiljnu fiskalnu reformu, možda i najveću do sada. Zašto je put ka njihovom usvajanju sve samo ne jednostavan?

„Učestvovao sam u kreiranju sva tri zakona, Zakon o minimalnoj plati, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, s obzirom na to da sam učestvovao u radu ekonomskog savjeta premijera Federacije BiH Nermina Nikšića. Zakoni su spremni,  ono što je neophodno uraditi jeste puno predradnji kako bi  ugledali svjetlo dana i bili primjenjivi. Izmjene će se odnositi u značajnoj mjeri na smanjenje doprinosa sa 41,5% na 28,5% što će značiti veliki udar na fondove. To je razlog što se moraju uraditi dodatne predradnje, izvršiti e-fiskalizacija, kako bi sistem nesmetano funkcionisao i kako ne bi došli u problem sa nedostatkom novca u fondovima. Moramo vrlo pažljivo i odgovorno pristupiti setu fiskalnih zakona, znam da priča traje već nekoliko godina, ali isto tako mora se razumjeti da je ova Vlada Federacije tu nekih godinu dana, da pristupa odgovorno svom poslu kako ne bi trpio penzijski, zdravstveni niti bilo koji drugi fond.“

U svrhu zaštite radnih mjesta, potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa. Međutim, smanjenje stopa doprinosa nosi rizik smanjenja prihoda za različite nivoe vlasti.

„Desit će se ozbiljno smanjenje doprinosa i rasterećenje privrede, odnosno privrednih subjekata koji će u manjoj mjeri morati da uplaćuju doprinos. Taj nivo sredstava će u velikoj mjeri nedostajati u fondovima i šta mi očekujemo? Da ćemo kroz e-fiskalizaciju, odnosno kroz digitalizaciju cjelokupnog procesa i proširenja fiskalizacije na neke djelatnosti koje do sada nisu bile fiskalizirane, doći u poziciju da nadoknadimo taj iznos sredstava.“

Da li je realno očekivati da se, recimo, u periodu ekonomske stagnacije uopće provodi fiskalna reforma?

„Mi kao država stojimo stabilno. Inflacija slabi u poređenju sa moćnijim zemljama u Evropi koje su u problemu ili su ušle u recesiju. Imali smo 2% rasta prošle godine, a očekuje se i rast od  2,2% ove godine. Očekivali smo ovakav razvoj situacije, da,  postojali su i neke optimističnije prognoze, ali ovo je ono što je realno. Bez obzira na složenu situaciju u političkom smislu,  ekonomski stojimo vrlo stabilno i nemamo tih problema koje imaju jače ekonomije. Slažem se s Vama da je možda neočekivano da u toj situaciji radimo neke reforme, ali mislim da i krize znače  priliku.“

Fiskalna reforma, koja, među ostalim, uključuje neto minimalnu plaću od 1.000 KM uz smanjenje opterećenja poslodavaca bila je najavljena početkom godine. Do toga nije došlo.

„U velikoj želji da implementiramo sve te zakone i napravimo bolje za radnika, ali i za kompanije koje plaćaju te doprinose, izašli smo sa informacijom da bi to moglo biti od 1. janura, ali realno je da se neke stvari moraju ranije posložiti, kako bi to bilo funkcionalno i kako svi drugi elementi složenog sistema poreza ne bi trpili,  tako da moramo imati malo više strpljenja. Da, slažem se da nismo trebali izlaziti u javnost sa preoptimističnim rokovima.“

Digitalizacija poreskog sistema povećava poreske prihode smanjenjem sive ekonomije. Bosna i Hercegovina bilježi određene pomake u digitalizaciji poreskog sistema, kroz uvođenje elektronskih poreznih prijava i kvalificiranog elektronskog potpisa od Uprave za indirektno oporezivanje. Šta je još nužno uraditi kada su u pitanju porezi u digitalnoj eri?

„Neophodno je potpuno digitalizirati poreznu upravu, neophodni su bolji IT support kojeg trenutno nema u odgovarajućoj mjeri,  jednostavno ovo što se radi nije dovoljno, same porezne prijave su neke osnovne stvari koje su možda bile i najjednostavnije za implementaciju. Potrebno je ući u suštinu, a fiskalizacija je jedna od tih mjera. Recimo da svaki građanin koji dobije račun može skeniranjem QR koda biti inspektor na terenu i u slučaju da primijeti određene nelogičnosti, prijavi ih.“

Sukcesija je složen proces. Kako, kao ovlašteni pregovarač, ocjenjujete provedbu sukcesije?

„To je tema o kojoj se malo priča u javnosti a jako je bitna za Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, osim raspodjele DKP-a, nismo puno odmakli se u rješavanju pitanja sukcesije, u pitanju su i prava i obaveze koje je BiH dobila sa raspodjelom imovine bivše Jugoslavije. Jako puno različitih elemenata koji se tiču sukcesije. Nismo uopće otvorili aneks A, raspodjela vojne imovine nije ni počela, vodimo intenzivne razgovore, ali Srbija odbija da krene s tim procesom. S druge strane, postoji i aneks C, raspodjela duga koja nije transparentna.“

Upravo to sam željela naglasiti.Postoje dva ozbiljna klirinška duga, prema bivšoj Čehoslovačkoj i Libiji. Nedavno ste razgovarali sa delegacijom Češke, radi se o dugu bivše nam države prema bivšoj Čehoslovačkoj Republici. To pitanje sukcesije ni 32 godine od raspada SFRJ nije riješeno. Koje su obaveze BiH kada je u pitanju distribucija duga? Na koji način će biti riješene?

„Upravo ta dva najveća duga nisu potpuno transparentna u smislu da je Jugoslavija tretirana kao dužnik i da je neki iznos tog duga pripao svakoj od zemalja bivše države. Međutim, mi nemamo dokaza da smo dužni i upravo moja poruka kad smo nedavno  razgovarali u Pragu je da nam trebaju dokazi na bazi kojih su firme iz Bosne i Hercegovine napravile taj dug. Nemamo  dokumentaciju da smo nekom nešto dužni, ne mogu da prihvatim dug dok mi se jasno ne dokaže, s druge strane, Beograd nam ne dozvoljava pristup toj dokumentaciji.“