Hajdarević: U Beogradu i Zagrebu jedva ima ikakvih knjiga iz BiH

Sarajevski dani poezije su najstarija književna manifestacija na našim prostorima. Davne 1962. pokrenulo ju je Društvo pisaca BiH. Upravo o ovoj temi u emisiji Federacija danas govorio je predsjednik ovog društva Hadžem Hajdarević.

Već drugu godinu zaredom Sarajevski dani poezije se održavaju u online formatu i ove je godine, ističe Hajdarević, bilo lakše jer internetske platforme nude neograničene mogućnosti govorenja i konzumiranja pjesničke riječi.

Upitan da ocijeni trenutnu pjesničku produkciju u Bosni i Hercegovini, Hajdarević ističe da se, unatoč svim problemima u kojima društvo živi i njegovom odnosu prema knjigama i književnosti, pjesme se pišu, te naglašava da je prošle godine objavljeno nekoliko veoma značajnih pjesničkih knjiga.

- Prije svega mislim na knjige Adise Bašić, Amira Brke, mladog pjesnika Edina Rikala, Dijale Hasanbegović i još nekih drugih autora gdje se pokazalo da je Bosna i Hercegovina prostor pjesničke riječi i da šta god bilo, pjesnici moraju da pišu – kaže Hajdarević.

Ističe da u Bosni i Hercegovini ima nekoliko odgovornih knjižara koje bh. publici učine dostupnim sve važne knjige koje se pojave u Beogradu, Zagrebu, Podgorici i drugdje.

- Problem je što nema naših tamo. To je daleko veći problem. Beograd i Zagreb su vrlo često klaustrofobične nacionalističke sredine, tako da jedva ima ikakvih knjiga iz Bosne i Hercegovine. Mi smo otvoreni i imamo informacije ukoliko do njih želimo doći. Nastojali smo da Sarajevske dane poezije održimo kao jednu otvorenu manifestaciju za sve one koji istinski vole književnost kao umjetnost riječi i koji je ne miješaju s politikom, nacijom, bilo čim drugim – istakao je Hajdarević.

Kad je riječ o položaju Društva pisaca u BiH, Hajdarević navodi da je ono dio društvene zajednice koja je, kako ističe, istraumatizirana svim mogućim političkim, društvenim i ekonomskim nevoljama.

- Mi smo možda jedina zemlja na svijetu koja nema ministarstvo za kulturu. Kultura nam je naciokratizirana. Ona nam nije nešto što treba da povezuje, uljepšava život, da kultivira, nego nam je kultura pretvorena u zbirnicu različitih nacionalističkih pregnuća u raznim pravcima. Ali Društvo pisaca se opire svemu tome, onoliko koliko mu društveni ambijent dozvoljava - kaže Hajdarević.

Ocjenjuje da se društvo veoma nepovoljno odnosi prema kulturi, umjetnosti, književnosti. Smatra da nisu u pitanju samo finansije.

- Društvo pisaca danas kuburi s nekim elementarnim pitanjima kao što je prostor koji smo nekada prije rata imali. Borimo se, pokušavamo, ali kod nas postoji ta stranačko-oligarhističa svijest koja to ne dozvoljava. Sto puta smo čuli kako nam je kultura suviše festivalska, okrenuta prema onome što nije osnovica kulture, nema nikakvih strateških interesa - ističe.

Kao primjer navodi nepostojanje fondacije ili mogućnosti da se neka velika bh. književna djela plasiraju u svijet prevođenjem na neke od velikih svjetskih jezika.

- Jedan od naših najvećih pisaca Irfan Horozović nema nijedno prevedeno djelo u cjelini na engleskom ili njemačkom jeziku. Neki naši važni veliki pisci, a nisu više na ovom svijetu, nisu doživjeli da imaju svoje djelo na nekom od velikih svjetskih jezika, e to je pitanje odnosa društva i države - zaključio je Hajdarević.

federalna.ba