Hadžikadić za FR: Država i građani na prvom mjestu
Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres, pozvao je na veliko okupljanje opozicije za izbore 2022. i na proteste u Sarajevu 30. maja.
Gospodine Hadžikadiću, nedavno ste uputili poziv opozicionim partijama u Federaciji BiH za veliko okupljanje za izbore naredne godine. Predložili ste da se sve okupe u Progresivni građanski blok. Već se govori o tome da se oko Platforme za progres i Demokratske fronte trebaju okupiti Socijaldemokrati BiH, Građanski savez i Pokret socijalne pravde i demokratije. Gospodine Hadžikadiću, šta nam možete reći u ovom trenutku?
„Poziv je usmjeren građanskim strankama, jer mislim da je zaista došlo vrijeme da taj centar - ljevica dođe na političku scenu sa jakim porukama i preuzme vlast, jer smo vidjeli šta su dosada etnoreligijske stranke uradile od države. Poziv je usmjeren svima, na cijeloj teritoriji BiH, ali znam da će u ovom momentu više biti stranaka iz Federacije koje će odgovoriti, a onda ćemo razgovarati pojedinačno sa određenim strankama u entitetu Republika Srpska. Ono što se desilo od tada jeste da smo imali dva sastanka. Na prvom je bilo sedam, na drugom deset stranaka, a zakazan je treći sastanak. Razgovarano je o principima koordinacije našeg djelovanja. Znači, hajde da vidimo na koji način mi zajedno možemo doprinijeti boljitku političkog života u BiH. Ima stvari o kojima možemo svi razgovarati, recimo, kako da sačuvamo svoje glasove na izborima, kako da tražimo elektronsko glasanje, kako da uspostavimo bolju političku klimu u državi. Postoje stranke koje žele razgovarati tako. Postoji drugi dio stranaka unutar tih deset koje žele razgovarati o jačoj strukturalnoj povezanosti. Unutar druge grupe postoje razgovori o mogućem ujedinjenju, ali isto tako one koje bi razgovarale o partnerstvu, koalicijama. Znači dva procesa - jedan koji zovem koordinacija svih stranaka da bismo svi prošli bolje i imali veću šansu da dobijemo mogućnost da budemo vlast, a drugi, kako da se efikasnije ustrojimo, jer ima previše stranaka u političkom miljeu Bosne i Hercegovine.“
Što se tiče drugih sastanaka ove vrste, gospodin Hadžikadić je potvrdio:
„Da, tih pet političkih subjekata, a mislim da ih treba biti i više, razgovarali su veoma preliminarno. Dva sastanka su bila, jedan u Sarajevu, drugi u Tuzli, a treći će biti sutra, kada ćemo razgovarati malo dublje šta to znači - je li to ujedinjenje, koalicija, partnerstvo. Puno je pitanja koja treba riješiti. Dosada ništa nije dogovoreno, ništa nije potpisano. Kad se dođe do nekog rješenja, naša je obaveza da to pošaljemo na upravne odbore, predsjedništva, pa onda našem članstvu, a ne da saznaju o tim preliminarnim razgovorima iz medija kao da su završen dogovor.“
Šta je ideja koju biste najradije zastupali u smislu okupljanja građanske opcije - nova politička partija zasnovana na građanskoj ideji ili neki novi blok, koalicija, na temelju Platforme za promjene?
„Najlakše je ostvariti koaliciju zato što su u tom smislu postojeći politički subjekti, uspostavljene strukture, program rada, principi i dalje validni. Negativna strana koalicija je da one mogu lako nestati kao što lako i nastanu, primjer šestorke u Kantonu Sarajevo. Kada se napravi jedan politički subjekt, mnogo je čvršća ta veza. Lakše je otići, ali mnogo teže raditi, zato što tu dolaze ljudi različitih profila, uvjerenja, ideologija, koji su shvatili da sami ne mogu mnogo ili da ide mnogo teže ili da treba više vremena da se ostvare promjene koje žele. Platforma za progres bi najviše voljela kad bi mogla sama doći na vlast, jer mi imamo skup principa za koje garantujemo da će se naši ljudi tako ponašati. Država, znanje, poštenje, mladi, odgovornost – to je nešto što nas vodi, to je nešto što smo obećali građanima i to je ono što ćemo uvijek poštovati!
Da li se u jednoj novoj političkoj opciji, gdje svi odjednom dođu i postave nove odnose, može isforsirati prihvatanje takvih principa? Ja bih volio, zbog BiH, zbog države, da se napravi jedan jak politički subjekt, da tu dođe značajan broj stranaka koje kažu: 'Važnije nam je da bude dobro državi nego da naša stranka dobije pohvale da je nešto uradila.' Ne! Država, građani su na prvom mjestu! To jeste najvažnije i to bi bila najbolja opcija. Znam da taj proces nosi sa sobom opasnosti zato što će se mnogi, koji su došli u Platformu za progres zbog njene čistoće, zbog ideja, bojati da će se to izgubiti u jednoj većoj stranci. Ali zbog interesa BiH, to je cijena koja će se platiti da bi se brže došlo do promjena. Zna se šta ja želim, znam koliko je to teško, ali vođen sam našim principima - šta god je dobro za Bosnu i Hercegovinu, mora biti dobro za Platformu za progres. Da li je to ovo, da li je to ova grupa stranaka, na nama je da dobro razmislimo i vidimo da li je to najbolji put. Vidjećemo na šta će to izaći. Naše članstvo moraće odlučiti!„
Koliko je važno da tu novu partiju ili koaliciju vode ljudi bez bremena, koji nisu diskreditirani političkom prošlošću?
„Jako je važno da ta politička opcija, ukoliko se stvori, bude zdrava i čista od tereta prošlosti. Zato, ljudi koji bi je vodili, ljudi na rukovodećim pozicijama, moraju imati povjerenje građana, inače, neće uspjeti.“
Čime biste mogli pridobiti građane da svoje povjernje daju novom političkom konceptu, odnosno šta je to politički kredo od kojeg ne bi bilo odstupanja u budućoj političkoj opciji? Šta je to na čemu biste gradili novu, progresivno bolju, pravedniju BiH za život svih građana?
„Mi nudimo razloge da imamo potpuno povjerenje građana. Sve što smo rekli da ćemo uraditi, sve smo uradili! Pogledajte naše vijećnike - uvijek djeluju u koaliciji sa građanima, uvijek i svuda rade u interesu građana. Interes građana na prvom mjestu. Povjerenje je broj jedan! Mi shvatamo da ovo nije karijera nego služba građanima. Kada je riječ o programu, ubijeđeni smo da je obrazovanje osnova transformacije društva. Ono mora biti kvalitetno, depolitizirano, da najbolji ljudi dobijaju poziciju koju zaslužuju. Reforma pravosuđa može biti prva zato što je reforma obrazovanja dugoročan proces. Reforma pravosuđa se mora desiti, jer bez toga nema pravde, nema efikasnosti, bez toga nema investicija, a država, da bi bila progresivna, prosperitetna, mora biti i efikasna i pravedna. Treća stvar koju bismo uradili - osigurali da je ovo tržište ekonomsko, gdje država ima ulogu zaštite građana. Obrazovanje, pravosuđe, privreda, to su naši prioriteti. Povjerenje, znanje, da ljudi koji znaju, a ne podobni, dobiju uloge koje trebaju. Mladi moraju dobiti priliku da se dokažu i pokažu da bi ostali ovdje. Svi moraju imati odgovornost. Prva greška, svi koji ne ispune očekivanja na svojim pozicijama, moraju dati ostavku. Tih pet principa niko nije proveo u život, mi hoćemo.“
Iskustvo nas, nažalost, u Bosni i Hercegovini uči da je neoprezno i naivno misliti da su promjene tako lako ostvarive i moguće. Činjenica je da pred izbore govorimo o promjenama, a rezultati izbora pokažu da etnonacionalističke politike odnose, već dvije i po decenije, pobjede na izborima.
„Ja sam duboko uvjeren da imamo elektronsko glasanje, da se zaista može čuti glas građana, da bi rezultati izbora bili drugačiji. Ja ne vjerujem u ispravnost rezultata izbora koji su se obavljali posljednjih desetak godina. Previše je nedopustivih radnji, krađa glasova, manipulacija odborima, onih koji govore da nije važno ko glasa nego ko broji i to je, nažalost, tačno. Ako bi se uvelo elektronsko glasanje, uvjeren sam da će se ljudi osloboditi da glasaju po svojoj savjesti.“
Pandemija korona virusa u potpunosti je ogolila bahatost, ali i nebrigu, zastrašujuću indolentnost bh. vlasti. Dovoljno je spomenuti samo da, dok u zemljama u okruženju i širom svijeta traje masovna vakcinacija, u Bosni i Hercegovini još gotovo da i nema vakcina za građane, a istovremeno se nižu afera do afere. Građane, ako ćemo govoriti rječnikom „zaštitnika nacionalnih interesa“, raspamećuju svakodnevnim političkim razračunavanjem - razdruživanjem, novim granicama, mirnim ili oružanim putem. Gospodine Hadžikadiću, očekujete li da će biti kažnjeni zbog svega na narednim općim izborima glasovima za građansku opciju? Da li je utopija misliti da je sazrelo bh. društvo za promjenu političke paradigme koja vlada već 25 godina i koja se, bez obzira na sve, potvrdi svaki put na izborima?
„Ono što se desilo na prethodnim lokalnim izborima 2020. godine pokazalo je da, kada postoji osjećaj javnosti, da je bahatost vladajuće stranke uzela toliko maha da više ne samo tajno nego i javno daje naznake da životi građana nisu važni, tada je došlo do bunta u jednom dijelu države i pokazalo se da kada postoji druga opcija, građani, ipak, glasaju za tu opciju. To je pokazalo da se mora zajednički djelovati, ali je jasna poruka da 2022. ne može biti 2020, jer tada se glasalo protiv nekog, a na sljedećim izborima se mora glasati za nešto. Taj neko mora ponuditi program, izlaz za privredu, za zdravlje građana, za mlade, za prosperitetnu, progresivnu BiH. Jedino organizovan otpor može dovesti do nečega i to je pokazala 2020. godina i zato mora biti više ovakvih napora vezanih uz ujedinjenje. Isto tako, ovi, nezvanični dokumenti, „non-paperi“, jasno pokazuju da postoje snage koje ne žele dobro Bosni i Hercegovini, iznutra i izvana. I da Evropska unija, međunarodna zajednica, zbog odnosa koje imaju, interesnih, strateških, sa zemljama u regionu, zbog nejedinstvenog djelovanja svojih interesa, ne mogu dati odlučnu reakciju i pomoći da se poslože stvari ovdje u BiH. Oni padaju pod lobistički utjecaj naših susjeda koji uzrokuju permanentno stanje nesigurnosti u BiH, zbog čega se dovodi do zaključka da ova država nije funkcionalna, ne može da postoji. I zato je važno da se počnu osvješćivati građanstvo i političke elite i kaže - dosta je bilo podjela, razmirica, hajde da počnemo praviti državni program sa ljudima koji žele dobro državi, a ima ih mnogo takvih.“
Jesu li i ovi protesti pokazatelj početka građanskog otpora i stvaranje masovnije snage o kojoj govorite?
„To je naznaka da se nešto dešava u državi na političkoj i građanskoj strani, da građani polako shvataju svoju odgovornost za promjenu u državi. Borba za život i sindikalni protesti jasno naznačavaju da postoji građanski bunt i da je glas građana veoma važan. Zato smo najavili nove protest na godišnjicu protesta 30. maja, da pokažemo da se u ovoj državi bude nove snage. Neće doći do značajnih promjena u državi dok se ne dese tri stvari - elektronsko glasanje, građanski aktivizam i nove političke snage. Neće doći do promjena u Bosni i Hercegovini ako mi sami ne budemo ti koji će prouzročiti te promjene. Promjena koja je dugoročna i stabilna mora doći iznutra!“
Onda bi se mogla očekivati podrška političke Evrope i internacionalne zajednice u realizaciji ovih novih ideja? U tom smislu bi se moglo i reći da ova zemlja ima šanse?
„Mi očekujemo od stranaca da riješe probleme za nas. Drago nam je što nam žele pomoći i zahvalni smo, ali isto tako oni za nas ne mogu napraviti državu!“