Hadžiavdić za FR: Formiranje vlasti je prvi test Schmidtovih amandmana

Razgovarala: Jasenka Tica Isović

Pokušaj Ureda visokog predstavnika u BiH da otkloni barijere u procesu konstituiranja vlasti treba pozdraviti, kaže za Federalni radio sekretar Doma naroda Federacije BiH Izmir Hadžiavdić. Da li je visoki predstavnik Christian Schmidt u tome uspio, to ćemo, kako kaže Hadžiavdić, vidjeti tek u budućnosti, zapravo već u periodu konstituiranja vlasti koji je pred nama. „Ono što je zasad uočljivo, jeste veliki broj tehničkih grešaka u nametnutim amandmanima i to će, prema mom mišljenju, otežati implementaciju dijela odluke“, ističe Hadžiavdić. „Tekst Ustava Federacije sadrži mnogo komplikovanih dijelova, jer je u ranijem periodu dopunjavan brojnim amandmanima i to je sasvim sigurno stvorilo brojne nejasnoće. Primjer takve situacije su dva amandmana koja se odnose na proceduru izglasavanja akata u Domu naroda po osnovu vitalnog nacionalnog interesa, nametnuta u procesu implementacije odluke o konstitutivnosti koja je donesena 1998. po zahtjevu Alije Izetbegovića, a koja su su identična i po Ustavu RS-a i po Ustavu Federacije. Schmidtovom odlukom su ta dva amandmana spojena u jedan i to možemo pozdraviti, jer su te dvije procedure bile poprilično komplicirane. Ali otvaramo pitanje zašto to nije urađeno i u Republici Srpskoj“, istakao je Hadžiavdić, koji smatra da ne treba žuriti sa ocjenama da Schmidtovi amandmani idu na ruku HDZ-u.

„Ja bih se suzdržao od tih kvalifikacija, postoje političari pa neka oni to procjenjuju. Ja gledam kao pravnik samo tekst Ustava u tehničkom smislu i da li će kao takav moći biti primijenjen. Ja sam uvjeren da ćemo mi biti u poziciji da kod nekih amandmana tražimo stavove Ureda visokog predstavnika, jer je u tehničkom smislu napravljeno puno grešaka“, navodi Hadžiavdić i dodaje:
„Mogu slobodno reći da su svi klubovi, a evo kad spominjete već Klub hrvatskog naroda i HDZ BiH, i u ovim postojećim rješenjima imali mehanizme da se zaštite i u procesu konstituiranja vlasti, a i da se zaštite u procesu glasanja po proceduri vitalni nacionalni interes.“

„Teško je sada procijeniti koliko će ovo povećanje sa sedamnaest na dvadeset i tri delegata u klubovima delegata doprinijeti lakšem uspostavljanju vlasti i stvaranju situacije da je praktično to rezerviran položaj za HDZ BiH.“

„Dio koji se odnosi na Klub Ostalih sigurno treba pozdraviti“, kaže sekretar Doma naroda Federacije BiH.

„Kao što znate do sada je bilo 1+1+1, kada se šalju delegati iz reda konstitutivnih naroda koji su izabrani u kantonalnim skupštinama, dakle, morao si delegirati delegata ako je jedan samo izabran u neku od kantonalnih skupština. Sada je visoki predstavnik tu mogućnost odnosno obavezu predvidio i za Ostale. Dakle, morat će se iz svakog kantona, ukoliko je neko iz reda Ostalih izabran u tom kantonu, delegirati u Dom naroda.“

Klub ostalih će morati biti popunjen kao i ostala tri kluba naroda.

„Sigurno će se i Ostali morati popunjavati, jer vidite sadašnja situacija je takva da Dom naroda ima osamdeset članova, a iz reda konstitutivnih naroda 3 puta 23 je 69. Ostaje 11 mjesta za delegate iz reda Ostalih i obaveza da se popuni i njima Dom naroda.“

„Također, visoki predstavnik je pokušao nekim strogim rokovima napraviti situaciju da zakoni ne stoje u ladicama. Međutim, nisam siguran, budući da ne postoji nikakva sankcija za one koji ne budu razmatrali zakone u tim rokovima, koji su, čini mi se, sad maksimalno dva i pol mjeseca procedure u jednom Domu, da postoji način da se to osigura“, naglašava Hadžiavdić.

„Dakle, to će opet zavisiti od volje kolegija, od volje delegata, da ne kažem volje predsjedavajućeg Doma. Tako da nisam siguran da je u tom smislu ta barijera otklonjena. Kao što nisam siguran, recimo, ni da su kod imenovanja izvršne vlasti otklonjene te barijere. Ko će obavezati budućeg predsjednika ili potpredsjednike Federacije da pristanu na imenovanje Vlade Federacije BiH? Da pošalju u Dom naroda, odnosno u Parlament Federacije, spisak članova Vlade i da se usaglase o tome, ko će ih natjerati?“

„Dugo sam u Parlamentu i znam da kad postoji politička volja, kad se slože stranke koje uspiju konstituirati vlast, onda problema nemamo. Ako toga nema, i ovi amandmani, a i neki od ranije i dalje mogu stvarati probleme“, kazao je Hadžiavdić za Federalni radio.