Grebo – kratka biografija – Boro Kontić

Knjiga „Grebo – kratka biografija“ objedinjena je dokumentacije jednog od najznačajnijih intelektualaca  u BiH i na prostoru bivše Jugoslavije u 20. i 21.vijeku. Knjiga je hronologija života Zdravka Grebe, istovremeno to je i hronologija BiH i Sarajeva u posljednjih 50 godina odnosno od juna 1968-e i juna 2018.godine. Najveća Grebina zaostavština je u tome što je on bio prvi značajni gorljivi zagovornik građanske BiH. On je o građanskoj državi govorio onda kada je ta tema za većinu bila marginalna tema. Zadivljujuća je Grebina dosljednost na toj liniji građanske BiH u vrijeme kad je ta tema izazivala i podsmijeh. – Boro Kontić
**
Šta kaže Grebo? - Današnja Evropa je ekskluzivni klub bogatih država i kad sebe vide u ogledalu, misle da su bogati i da su uspostavili demokratske standarde koje će siromašni rođaci, kucanjem na vrata, prilično poremetiti. Bogati rođak može sebi dopustiti luksuz da siromašnom, koji se smrzava i gladuje, postavlja uslove kakvi mu padaju na pamet. Naš problem je što mi nismo ni siromašni rođak. Mi smo kandidat za siromašnog rođaka. /novembar 2003./
**
Šta kaže Grebo? - I kako vrijeme odmiče, ideja građanske BiH i sve vrijednosti koje podrazumijeva čini se kao utopijski koncept, zamlaćivanje i intelektualna tlapnja ljudi koji neće da vide šta im se stvarno događa.
Iako još dugo nećemo imati pretpostavke za građansko društvo ni za tolerantan odnos među ljudima koji žive u multikulturnoj i multikonfesionalnoj zajednici, iako se prepreke čine nesavladivim, to jeste ideja za koju se vrijedi i dalje boriti. /septembar 1992./
**
Šta kaže Grebo? - Prva godina opsade Sarajeva bila je apsolutno herojska, nije bilo dileme gdje je kome mjesto u odbrani od golemog zla i uvjerenja da si dio nečeg veličanstvenog, premda je to vrijeme najvećih ratnih razaranja i nevolja.
Druga godina je donijela malo otrežnjenje i hlađenje glava uz uvjerenje da će rat potrajati. Bilo je to suočavanje sa stvarnošću i okvirom koji je međunarodna zajednica odabrala za rješenje. Riječ je o legitimiranju takozvanih nacionalnih lidera kao pregovarača, od kojih su neki službeni kandidati za Haški sud. Time je bosanska vlast pretvorena u vođstvo muslimanske nacije.
Treća godina opsade i rata u BiH na neki je način godina velike katarza, ogorčenja i očaja. Ljudi postaju svjesni da njihove sudbine neće u doglednoj budućnosti biti niša bolje, ponovo se masovno gine na ulicama, nema plana, struje, vode, hrane ... /juni 1995./
**
Šta kaže Grebo? - U postjugoslovenskom komšmaru najteže pitanje je bila Bosna i Hercegovina. Iako s rigidnim režimom, kako bi sačuvala vrijednost te zajednice platila je najveću cijenu jugoslovenske katastrofe. I rat je tako dočekala bez ikakve koncepcije, s tri stranke koje se ravnaju s vjerskim pokretima. Bosna i Hercegovina je raspuklo društvo u kojem nema identifikacionog faktora na kojem bi se mogao graditi ustavotvorni patriotizam. Sve što smo dobili jeste da smo prestali da se ubijamo. Javni prostor je etniciziran. Imamo tri samosvojna identiteta i religijske podjele. Bosna i Hercegovina je virtuelna tvorevina. /septembr 2010./
**

Urednica – Selma Dizdar
Ton-majstor – Šerkan Cakić