Građevinari u BiH muku muče sa skokom cijena
Vanjskotrgovinska komora BiH organizovala je okrugli sto o temi “Regulisanje ugovora u svjetlu poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda”. Zbog konstantnog povećanje cijena repromaterijala na svjetskom tržištu, građevinska preduzeća iz BiH suočavaju se sa određenim izazovima u svom poslovanju. Hoće li to značiti dodatno poskupljenje nekretnina?
Inflacija, kriza, poremećaj na globalnom tržištu i enormna poskupljenja nisu zaobišla ni građevinarstvo i kompanije koje posluju u ovom sektoru. Problem predstavlja Zakona o javnim nabavkama, čije odredbe ne dozvoljavaju promjenjivost cijena, što građevinski sektor stavlja u nepovoljan položaj, kažu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
“Dobra okolnost je što je u parlamentarnoj proceduri izmjena Zakona o javnim nabavkama i mi očekujemo da će zakon biti usvojen te da će omogućiti da se promijeni odredba koja govori o nepromjenjivosti cijene”, napominje Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Zavod za statistiku FBiH navodi da je najveći rast zabilježen kod elektromaterijala - i to za 29 posto. Šipke za armiranje betona skuplje su za 12 posto, dok je cement skuplji za 10 posto. Rat u Ukrajini, te uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji značajno je utjecalo na samu dostupnost čeliku, ali i sirovinama za njegovu proizvodnju.
Kako navodi Ernes Đelmić, predstavnik SETA inžinjeringa iz Zavidovića, cijena čelika bila je 1,10 KM, sad je 2,40, građa je bila 250, a sad je 500 KM, PVC profili su skuplji za 40%...
Izmjena odredbe Zakona o javnim nabavkama o nepromjenjivosti cijena od većeg je interesa za ugovaračke strane, zbog nemogućnosti realizovanja investicija i zastoja na infrasturkturnim projektima. Iz razloga što Zakon o javnim nabavkama predstavlja procesni zakon, od momenta potpisivanja ugovora o građenju, primjenjuje se Zakon o obligacionim odnosima kao lex specialis, koji u svojim odredbama definiše izmjenu cijena.
U Hrvatskoj je Vlada na inicijativu tamošnje privredne komore donijela zaključak o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda.
“Kod nas jednako kao i kod vas postoji taj strah od pogodovanja, bilo kakve vrste istrage i javni naručitelji su možda i sa opravdanjem zazirali od toga priznavanja cijena”, kaže Mirjana Čagalj, predstavnica hrvatske privredne komore.
Okrugli sto je okupio predstavnike građevinskih kompanija u BiH, a zaključci, koji se očekuju, bili bi upućeni nadležnim institucijama.
federalna.ba