Građani BiH imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka od EU i susjednih zemalja

Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH preuzela je obavezu da sva prava u vezi sa zaštitom ličnih podataka uskladi sa propisima Evropske unije i relevantnim međunarodnim konvencijama. Ti propisi primjenjivani su od 2006., kada je usvojen i Zakon o zaštiti ličnih podataka. Međutim, 2016., EU je donijela Opću uredbu o zaštiti podataka, i Direktivu koja se odnosi na izvršenje krivičnih sankcija. Od tada Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, preko nadležnih ministarstava pokušava omogućiti donošenje novog zakona, koji bi građanima osigurao viši nivo zaštite ličnih podataka:

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić i pomoćnica direktora Samra Čampara ističu da se najveći broj zaprimljenih predmeta u vezi sa neregularnostima i zloupotrebama odnosi na korištenje videonadzora, davanje podataka trećoj osobi, objavljivanje ličnih podataka, JMBG, kopije identifikacionih podataka, te prijave kreiranja lažnih fb profila:

Iako su takve situacije danas rjeđe, građani BiH bili su izloženi zloupotrebi ličnih podataka, kada su im tamo gdje to nije bilo dozvoljeno, traženi podaci i kopije lične kate. To je zabranjeno, osim u slučajevima poput usluga u bankama ili legitimisanja koje vrši nadležna službena osoba. Slična je situacija, kaže Reljić i sa JMBG.

Korištenje interneta u svakodnevnom životu postalo je neminovnost. Opasnost od zloupotrebe ličnih podataka postoji. Zato je oprez neophodan. Upozoravaju nadležni.