Gomilaju se problemi u najnaseljenijoj državi Afrike

Zemlja koja je na prvi pogled, barem iz naše perpektive, van dešavanja povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu, ipak žestoko osjeti posljedice događaja sa istoka Evrope. Prenapučenost i prehrambena kriza na globalnom nivou, uz siromaštvo, Nigeriji ne može donijeti ništa dobro. Ako uzememo u obzir i činjenicu da posjeduje naftu, koju bi potencijalno mogla izvoziti u zapadne zemlje, stavlja je na metu ruskih vlasti koje ne prezaju ni od čega kako bi ostvarile svoje ciljeve. A kao da već nemaju dovoljno svojih problema....

Okupljanje Nigerijaca u Crkvi svetog Franje u jugozapadnom gradu Owo završilo je tragično za više od 50 vjernika. Nepoznati napadači u vijeme mise, kada je crkva bila prepuna, aktivirali su eksploziv, a potom zapucali na prisutne.

Među ubijenima je najmanje petero djece. Mnoga su ranjena.

Napad za koji odgovornost niko nije preuzeo izazvao je val protesta. U gradu Owou na ulicama su bile žene, predvođene plemenskim vođom.

“Pozivamo sve žene s tržnice da sklone svoje marame, sve žene u Ovou da sklone svoje marame i da proglase kletvu protiv osoba koje su izvršile ovo zlodjelo. S obzirom na to da su ih rodile žene, odojile žene, oprale u vodi i krvi žena, tako će se mučiti u vodi i krvi”, poručio je Funmilayo Iwaloye, plemenski vođa u kraljevstvu Owo.

Dok se veći dio Nigerije godinama bori sa sigurnosnim problemima, posebno u sjeverozapadnom i centralnom dijelu zemlje, gdje su se brojne grupe pretvorile u kriminalne bande koje ubijaju, pljačkaju i otimaju, masovni napadi na jugozapadu relativno su rijetki.

Država Ondo donedavno je bila jedna od najmirnijih. Sada su sve češći sukobi između poljoprivrednika i stočara oko pristupa zemljištu. Lokalni zvaničnicnici okruga Ovo okupili su etničke vođe kako bi se pripremili na odgovor strahujući da bi nasilje moglo dalje eskalirati i prisiliti milione ljudi na bijeg, što bi stvarilo ogromnu humanitarnu krizu. Moderna Nigerija sastavljena je od mnoštva plemenskih država i kraljevstva čiji su vladari uspjeli održati religiozni i, do određene mjere, politički uticaj.

“Doživljavali smo različite obime napada protiv našeg naroda, naših farmera, pojedinaca, vidjeli smo odsječene ruke, osakaćene ljude na farmama, ali nikada u ovokvom obimu. Ovo je teroristički čin”, ističe Oba Ajibade Gbadegesin Ogunoye, vladar kraljevstva Owo.

Otprilike, polovinu stanovništva Nigerije čine kršćani, koji dominiraju istokom i zapadom zemlje. Druga polovina su muslimani, većinom naseljeni na sjeveru i jugozapadu. Također, postoje manje grupe koje propadaju plemenskim religijama. Religijska raspodjela je veoma složena, što čini Nigeriju veoma heterogenom sredinom. Posljednjih godina vjerske su razlike izbile u prvi plan, posebno na sjeveru, gdje teror siju pripadnici ekstremističkog Boko Harama i njegovog ogranka, tzv. Islamske države Zapadna Afrika. Od 2009. ubijeno je više od 40.000 soboa, a najamanje dva miliona raseljeno.

Nigerija, nije najveća zemlja Afričke, ali je najnaseljenija. Broj stanovnika se procjenjuje na 215 miliona, što je svrstava i među najnaseljenije zemlje svijeta. Sasvim je sigurno da će nestašica hrane na svjetskom tržištu, izazvana ratom u Ukrajini, uveliko odraziti na Nigeriju, jer domaća poljoprivreda ne može zadovoljiti potrebe stanovništva. 

“Došli smo u fazu da, u slučaju rata u Nigeriji, međunarodna zajednica neće moći da kontroliše situaciju s obzirom na broj našeg stanovništva. Zamislite njihovo raštrkavanje po zapadnoj Africi, čak Evropi ili Americi”, upozorava Gbadegesin Ogunoye.

Siromaštvo je sve izraženije. Pokušaji vlasti i lokalnih organizacija često završe tragično. Posljednji u nizu desio se u južnom dijelu zemlje. 31 osoba poginula je u metežu prilikom podjele besplatnih namirnica.

“Ne krivim nikoga ko je tog dana bio tamo. Svi su samo htjeli da dobiju nešto čime bi prehranili djecu. Ali želim pravdu za svoje dijete i druge žrtve. Vlada mora znati šta radi. Moraju naći način da pomognu onima kojima je pomoć neophodna. Mnogo je ljudi koji jedva preživljavaju”, izjavio je Samuel Eke, otac jednog od stradalih dječaka.

Iako posjeduje velika nalazišta zemnog plina, te naftne rezerve koje su veće od rezervi Sjedinjenih Država i Meksika zajedno, Nigerija, jedna od članica OPECA, umjesto procvata propala je, dok od nafte koristi imaju jedino političari i generali. Decenijama zanemarivane rafinerije jedva da funkcioniraju. Zemlja od krađe nafte godišnje gubi četiri milijarde dolara. Uprkos naftnom bogatstvu, nigerijska privreda opterećena je političkom nestabilnošću, korupcijom, neodgovarajućom infrastrukturom i slabim upravljanjem.

Ekonomske reforme jesu pokrenute, ali u zemlji s dugom tradicijom korupotivnih radnji teško da će uskoro biti vidljive značajnije promjene. Tračak nade za masovniji izvoz nafte i plina javio se usljed dešavanja u Ukrajini i energetske krize koju su izazvala. Zato nije iznenađujuće da se ova afrička zemlja našla u centru skandala u vezi sa širenjem majmunskih bogina.

Naime, Rusi tvrde da je virus te endemska bolest u nekoliko afričkih zemlja, uvezene iz Nigerije, gdje rade najmanje četiri američke biološke laboratorije.

"Prema izvještaju SZO, pojava zapadnoafričkog soja majmunskih boginja je počela u Nigeriji, još jednoj zemlji gdje Sjedinjene Države imaju raspoređenu svoju biološku infrastrukturu. Prema dostupnim informacijama, u Nigeriji postoje najmanje četiri biološke laboratorije koje kontroliše Washington. Usred brojnih slučajeva američkog kršenja zahtjeva za biološku sigurnost i činjenica o nemarnom skladištenju patogenih bioloških materijala, mi pozivamo rukovodstvo SZO da istraži aktivnosti nigerijskih laboratorija koje finansiraju SAD u Abudži, Zariji, Lagosu, te da obavijeste međunarodnu zajednicu o rezultatima", rekao je Igor Kirilov, načelnik snaga za radijacijsku, hemijsku i biološku zaštitu ruske vojske.

Neko pametan je jednom rekao da gdje ima nafte ima i mogućnosti za rat. U Nigeriji ima nafte, ali i unutrašnjih sukoba, pa ne treba da nas čude napadi na tu zemlju poput ovog iz Rusije. Hoće li ih biti još, teško je reći, ali da je tamošnjim vlastima stavljeno do znanja da su na ruskom radaru, to sigurno jeste. U istoj ili sličnoj situaciji mogle bi naći i ostale zemlje koje su potencijalni saradnici Evrope i ostatka Zapada na rješavanju ili ublažavanju energetske krize, poput Alžira, Katara ili Senegala.

federalna.ba