Golob: Riječ je o kidanju lanca, jednog od najdužih u Evropi

Probijanje i prve i druge cijevi nije samo simboličan čin, to je znatno više, rekao je slovenski premijer Robert Golob povodom probijanja druge cijevi u tunelu Karavanke.

"Riječ je o kidanju lanca, jednog od najdužih lanaca u Evropi. Riječ je o kidanju tog lanca koji je, nažalost, također nekoliko puta u prošlosti podijelio pripadnike slovenskog naroda. Svaki iskorak i svaka karika kroz taj lanac je nacionalni čin, državotvorni čin i zato je današnjica još važnija", istaknuo je Golob.

Golob je pohvalio izvođača radova, tursku firmu Cengiz.

“Tu smo gdje jesmo jer je izabran pravi izvođač koji se drži svojih ugovornih obveza i morao se nositi s građevinskim izazovima poput COVID-a i brda prije nego što je projekt bio gotovo završen”, rekao je Golob.

Tunel Karavanke, koji od 1991. godine povezuje Sloveniju i Austriju, najduži je cestovni tunel u Sloveniji, a ujedno i jedini jednocijevni autocestovni tunel u zemlji.

U 2019, posljednjoj godini prije koronavirusa, tunelom su u prosjeku dnevno prolazila 11.952 vozila, od čega 1.393 teretna vozila. U 2023. godini bilo je 13 posto više vozila, odnosno 13.505, od čega 1.697 teretnih vozila. Od otvaranja prve podzemne cijevi prošlo je više od 83 miliona vozila.

Pripreme za izgradnju druge cijevi počele su 2016. godine, a u decembru 2017. objavljeni su javni pozivi za izvođače radova s ​​obje strane. Asfinag je izabranog izvođača pustio u rad u septembru 2018. godine, a sa slovenske strane, zbog pritužbi neizabranih izvođača, ugovor s turskom kompanijom Cengiz potpisan je tek u januaru 2020. godine.

Gradnja 3.546 metara duge slovenske dionice druge cijevi tunela započela je u augustu 2020. godine, znatno kasnije nego na austrijskoj strani, gdje su već u septembru 2021. prokopali svoj dio tunela do slovenske granice dug 4.402 metra. Sa slovenske strane proboj je bio uspješan početkom marta ove godine.

U kampu Cengiza trenutno je prisutno oko 150 ljudi, uključujući pomoćno osoblje, a na gradilištu radi oko 200 radnika, uključujući kooperante. U tunelu se radi 24 sata dnevno.

Nakon proboja potrebno je obaviti još neke radove na iskopu koji će biti gotovi do kraja aprila. U drugoj polovini godine planirana je izvedba ostalih završnih građevinskih radova u tunelu.

Ukupna količina iskopanog materijala procjenjuje se na 428.000 kubika, čime bi se napunio 171 olimpijski bazen, a utrošenost betona je 195.000 kubika, odnosno za 78 olimpijskih bazena.

Ukupna dužina ugrađenih sidara je 359.000 metara ili 125 visina Triglava, a ukupna težina čeličnih materijala jednaka je težini Eiffelovog tornja.

Ugovorena vrijednost radova bez PDV-a iznosila je 98,55 miliona eura, ali je zbog poskupljenja materijala, energenata i građevinskih strojeva s aneksom porasla za sedam posto na 105,97 miliona eura.

Nakon završetka građevinskih radova u tunelu, od decembra planirana je ugradnja elektrostrojarske opreme. Planirano je da nova, istočna cijev tunela Karavanke bude puštena u saobraćaj do kraja 2025. godine, a potom će uslijediti zatvaranje i sveobuhvatna sanacija postojeće, zapadne cijevi, te će se novom cijevi saobraćaj odvijati dvosmjerno.