Globalni poreski dogovor
Nakon globalnih finansijskih skandala poput Pandora ili Panama papira, konačno je napravljen jedan mali korak za svijet, ali moguće veliki za običnog čovjeka. 136 zemalja je na posljednjoj konferenciji OECD-a, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, održanoj u Parizu potpisalo Sporazum kojim je dogovorena sveobuhvatna reforma globalnih pravila za oporezivanje multinacionalnih korporacija s ciljem suzbijanja poreskih rajeva. Odmah je i objavljeno o kolikoj se sumi novca radi – 150 milijardi dolara koje bi se trebale upotrijebiti za suzbijanje kovida i borbu protiv klimatskih promjena.
"Ovaj sporazum otvara put za istinsku poresku revoluciju za 21. vijek. Ovo je poreska revolucija jer se nećemo vraćati. Ovo je poreska revolucija jer stvara više pravde u oporezivanju. Na kraju, digitalni divovi će plaćati svoj dio poreza u zemljama, uključujući i Francusku – gdje stiču profit", kaže Bruno Le Maire, ministar finansija Francuske.
Ova pobjedonosna izjava francuskog ministra trebala bi označiti početak kraja poreskih oaza širom svijeta te zaustavljanja trke u smanjivanju poreza kojom mnoge države privlače multinacionalne kompanije, dok brojne druge države ostaju bez zasluženih prihoda iz poreskih obaveza. Kako ističe britanski Financial times, Sporazum predstavlja najveću reformu korporativnog oporezivanja nakon više od jednog vijeka tako što predviđa 15 posto globalne minimalne efektivne poreske stope korporacijama uz nova pravila koja bi trebalo da prisile ekonomsko-finansijske divove da prijavljuju profit i plaćaju više poreza u zemljama u kojima posluju.
"Možemo se efikasnije boriti protiv poreske optimizacije zahvaljujući minimalnoj korporativnoj poreskoj stopi koja je postavljena na 15 posto. Ovo je poreska revolucija za 21. vijek jer nam omogućava da oporezujemo nematerijalnu aktivnost koja će stvoriti najviše rezultata i profita u narednim godinama", dodaje Le Maire.
Dogovor je velika pobjeda OECD-a, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj koja je godinama nastojala suzbiti izbjegavanje plaćanja poreza među multinacionalnim korporacijama. Također, određeno je i u koju svrhu će se ulagati tih 150 milijardi dolara.
"Ekonomska politika broj jedan, dva, tri i četiri i dalje je da se što više ljudi širom svijeta vakciniše što je brže moguće. Ja mislim da je to jedini način da ekonomski oporavak bude održiv", kazao je Mathias Cormann, generalni sekretar OECD.
"Zemlje OECD-a moraju okončati upotrebu uglja do 2030. godine. Zemlje u razvoju to moraju uraditi do 2040. godine. Potrebne su nam koalicije solidarnosti među zemljama koje i dalje mnogo zavise od teške upotrebe uglja i zemalja koje imaju finansijske i tehničke resurse da podrže tranziciju jer je to od ključnog značaja da se više ne grade elektrane koje troše ugalj", poručio je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a.
"Podaci su kristalno jasni. Pandemija i klimatska kriza najteže pogađa stanovništvo u našim društvima koje je to najmanje zaslužilo. Mi u SAD to vidimo u manjinskim zajednicama koje su pretrpjele mnogo veću stopu smrtnosti od COVID-a kao i veću štetu od ubrzanih uticaja klimatskih promjena. Svi mi nosimo neku odgovornost za ovo. Decenijama su naše zemlje članice mjerile ekonomski uspjeh uglavnom u smislu porasta BDP-a i berzi – koji ne predstavljaju stvarnost milijardi radničkih porodica. Umjesto toga, naš neviđeni rast je često dolazio uz sve veću nejednakost", naveo je Antony Blinken, državni sekretar SAD.
U okviru dogovora, 136 zemalja se također saglasilo sa dvogodišnjom zabranom uvođenja novih poreza tehnološkim gigantima kao što su Google i Amazon, što bi moglo pomoći administraciji američkog predsjednika Joea Bidena u pokušaju da ratificira sporazum u SAD. Naime, ulozi su posebno veliki za SAD i zemlje koje su nametnule poreze na digitalne usluge tehnološkim kompanijama iz Silicijumske doline, što znači da bi u slučaju da američki Kongres ne prihvati sporazum, te zemlje mogle nastaviti primjenjivati digitalne poreze što bi za posljedicu imalo pokretanje trgovinskih sporova s Washingtonom. S druge strane, agenda aktuelnog američkog predsjednika se upravo temelji na poštovanju globalnog dogovora o borbi protiv klimatskih promjena što podrazumijeva drastično smanjenje upotrebe fosilnih goriva i stvaranje obnovljivih izvora energije.
"Dakle, razvijene zemlje moraju osigurati 100 milijardi dolara godišnje koje su obećale zemljama u razvoju. Ta suma predstavlja nešto, to je pitanje povjerenja. Povjerenje se teško stiče, to je krhka roba u klimatskim pregovorima. Dakle, 100 milijardi dolara je i dalje apsolutni prioritet za mene. U 2019. godini finansiranje za klimu je dostiglo skoro 80 milijardi dolara, i dalje 20 milijardi manje od onog šta nam je bilo potrebno prošle godine“, kazao je Alok Sharma, predsjednik COP 26.
Za ostvarenje tih ciljeva je neophodan novac, a on bi se mogao namaknuti zahvaljujući upravo Globalnom sporazumu po pitanju oporezivanja velikih svjetskih kompanija. Podsjećamo, pregovori su bili gotovo zaustavljeni tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa te prerasli u trgovinske tenzije uvođenjem jednostranih mjera i prijetnjama odmazdom. Sporazum su potpisale sve članice Grupe 20, Evropske unije i OECD-a, dok od zemalja uključenih u pregovore, samo Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka nisu potpisale sporazum.
No, sudbina sporazuma će ponajviše zavisiti od ratifikacije u američkom Kongresu jer su Republikanci već najavili oštru borbu za njegovo nepriznavanje u Americi. S druge strane Atlantika, Evropske zemlje će pažljivo pratiti da li će američki predsjednik uspjeti osigurati da se Amerika pridržava sporazuma. Ako se to desi, Francuska, Velika Britanija i druge zemlje su obećale ukidanje poreza kompanijama iz Silicijumske doline, koji su gotovo kumovali pokretanju transatlantskog trgovinskog rata.
federalna.ba