Glas viševjekovnih čuvara bh. tradicije treba shvatititi kao upozorenje

Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine. 99,7% glasača bilo je za nezavisnost 0,3% je bilo protiv. SDS je pozvao Srbe na bojkot referenduma i to je spriječilo njegovo održavanje u nekim dijelovima zemlje. Referendum je bio povod za krvoproliće koje je otvoreno najavio haški osuđenik i ratni zločinac Radovan Karadžić. 

"Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao a muslimanski narod u možda u nestanak jer muslimanski narodne može da se odbrani ako bude rat ovdje", rekao je tada Radovan Karadžić, predsjednik SDS-a.

"Njegovo izlaganje, njegov način izlaganja, poruke možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda nećemo da ostanemo u ovakvoj Jugoslaviji, to večeras govorim ovdje", odgovorio je tada Alija Izetbegović predsjednik Predsjedništva R BiH.

"Ove Karadžićeve izjave su iskazane u toku rasprave 14. i 15. oktobra 1991. o tzv. Platformi o položaju BiH u budućoj Jugoslovenskoj zajednici, a ta rasprava o toj platformi je bila nužna kako bi Bosna definirala svoju ulogu u budućoj eventualnoj Jugoslovenskoj zajednici, zato što su već tada Slovenija i Hrvatska faktički izašle iz Jugoslavije, nabolje pokazuju s kojim se sve izazovima BiH morala suočiti na svom putu ka nezavisnosti", smatra prof. dr Husnija Kamberović, profesor historije na Filozofskom fakultetu UNSA.

Užarena skupštinska rasprava tada je okončana usvajanjem Platforme koja je predviđala teritorijalnu cjelovitost i suverenost BiH– suprotno volji SDS-a. Skupštinski diskurs započet 1991. godine okončan je donošenjem istorijske odluke naredne godine.  

"U ovoj dvorani je u januaru 92 godine, na zasjedanju 24 i 25 janura 92 donesena odluka o raspisivanju referenduma o nezavisnosti BiH. Na ovoj sjednici Momčilo Krajišnik je majstorski opstruirao rad skupštine i čak je prije nego što je skupština donijela odluku o raspisivanju referenduma prekinuo zasjedanje skupštine koju je nastavio voditi predsjedavajući skupštine Mariofil Ljubić", prisjeća se prof. dr Husnija Kamberović, profesor historije na Filozofskom fakultetu UNSA.

"Gospodo draga završavam današnje zasjedanje, a gospoda mogu raditi kako im odgovara", rekao je Momčilo Krajišnik, predsjednik Narodne skupštine SR BiH, prije nego je napustio salu.

Donesena je odluka o održavanju referenduma, a građane su na slobodno izražavanje volje pozivale političke probosanske snage, ali i vjerski zvaničnici. 

"Crkvena uprava na našim prostorima, vodi vjernike i smatra da bi BiH trebala biti i dalje, za sebe cjelovita i suverena, zjednica i mi smo svjesni kaoikroz dugi niz godina da nam je živjeti zajedno kaošto smoido sada živjeli", rekao je Vinko kardinal Puljić, nadbiskup Vrhbosanski (1992).

Referendum je održan, na pitanje - Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive, više od 99 posto odabralo je suverenost. 

"Ovim činom izvođenja referenduma za sticanje suverenog i nezavisnog statusa države BiH i činom međunarodnog priznanja nastao je jedan prelom u istorijskom razvoju, državnosti BiH. BiH od te 92 ima svoj međunarodno pravni položaj, subjekt je međunarodnog prava i ima međunarodnu zaštitu svojih istorijskih granica", rekao je akademik Mirko Pejanović, bivši član ratnog Predsjedništva R BiH.

"Građani su se opredijelili da budemo RBiH kao suverena, međunarodno priznata i nezavina država BiH. Brzo nakon toga se pokazala ispravna ta odluka. Ljudi koji su završili u Hagu kao ratni zločinc uključujući i čin genocida su pokazali pravo lice i dali dokaz zašto je to bio neophodan korak. Nakon toga ubrzo došlo je do priznanja međunarodnog ne zaboravite priznati smo isti dan kad i Slovenija i Hratska, u to vrijeme formirana prva vlada nezavisne RBiH koja je bila multietničkog sastava", kaže prof. dr Zlatko Lagumdžija, bivši ministar spoljnih poslova BiH.

Karadžićeve prijetnje realizovane su četvrogodišnjim košmarom bh. građana koji su postali taoci njegovog režima pred očima međunarodne zajednice. Podizanje zastave pred zgradom UN-a u Njujorku, 1992. godine potvrdilo je priznavanje i punopravno članstvo BiH u ovoj organizaciji. Dok se bh. zastava viorila na jarbolima, BiH se branila na terenu pod komandom Ratnog predsjedništva. Tri decenije nakon što je većina bh. građana glasala za nezavisnu i suverenu državu, BiH je ponovo na udaru unutrašnjih, ali i vanjskih snaga koje bi da prekrajaju međunarodno priznate granice.  

"Ovo su druga vremena, druge geopolitičke i geostrateške okolnosti ali mi jesmo tada imali podršku ozbiljnog dijela MZ ono što je najvažnije imali podršku samih sebe. Danas je svijet podijeljen bolji dio svijeta je na našoj strani. Ali došlo je vrijeme da mi postanemo bolji kao što smo bili prije 30 godina", smatra prof. dr Zlatko Lagumdžija, bivši ministar spoljnih poslova BiH.

"Mi imamo od 2021. godine blokadu institucija države BiH to znači zaoštravanje u smislu krize funkcionisanja države BiH i njenih institucija to je došlo od SNSD u RS i NSRS. Ti pritisci i geopolitički uticaji dolaze od Kine,Turske, Ruske federacije i naša dva susjeda Srbije i Hrvatske, utoliko više je da projekt i jedinstvo demokratskih snaga u BiH i u odnosu na interese građana da se provodi projekta integracije u EU jer samo sa tim projektom mi nadilazimo pritiske i opasnosti ne može jedan narod biti sretan ako drugi porednjega nije, i da jedan čovjek ne može biti sretan ako drugi pored njega nije sretan -postoji opasnost ako se mi ne budemo otvorili, i prema drugim zemljama i budemo gradili društvo, kome će služiti ova zemlja i ko će biti u ovoj zemlji, očito je da mladi ako odlaze odavde ne vide kao zemlju svoje budućnosti, onda je pitanje za koga i teritorij i prava i sve drugo o čemu govorimo, ljudi nema, kaže akademik Mirko Pejanović, bivši član ratnog Predsjedništva R BiH.

"Država u kojoj je jednakopravnost svih i svugdje još samo ideal, glas viševjekovnih čuvara bh. tradicije i opstojnosti treba shvatititi kao upozorenje", smatra mons. Ivo Tomašević, generalni sekretar Biskupske konferencije BiH.

"Danas se BiH nalazi pred velikim izazovima koji u nogome podsjećaju na izazove s kojima se susretala kao i 92 godine, međutim, ako je uspjela preživjeti rat, veilka razaranja, vjerujem da ima snage da preživi posljednje prepreke s kojima se suočava", kaže prof. dr Husnija Kamberović, profesor historije na Filzofskom fakultetu UNSA.

Sadašnja kriza ogleda se u sve udaljenijim stajalištima onih koji odlučuju o budućnosti bh. naroda kao i spoljnim političkim udarima. Kako u takvoj konstelaciji odnosa pronaći sinergiju potrebnu za dogovor o ključnim pitanjima na putu ka evropskim integracijama, čemu se nada 70 posto građana ove države, dok je skoro pola miliona onih koji su izgubili strpljenje, obeshrabreni političkom situacijom i korupcijom za nepunu deceniju iselilo. I bez političkih pritisaka to je alarm da čekanje nije opcija.

federalna.ba/Gordana Antonić