Gdje će TE Tuzla nastaviti odlagati šljaku - postojeća deponija uskoro puna
Deponovanje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla započeto je još 1964. godine, a deponije u Tuzli zauzimaju oko 250 hektara ili prostor na koji bi moglo stati oko 330 nogometnih stadiona. Trenutno je aktivna jedna deponija, ali i ona se bliži maksimumu. Nusproizvod mora se odlagati negdje, samo je upitno gdje i hoće li to i kako utjecati na građane?
Naprvu, iz zraka, zbog svoje plave boje - izgleda nestvarno lijepo. No, ta ljepota prepuna je teških metala opasnih za zdravlje. Deponija „Jezero 2“ nalazi se na samo desetak kilometara od centra Tuzle i jedna je od pet koje su dugi niz godina korištene za odlaganje šljake i pepela iz Termoelektrane Tuzla. Međutim, ta deponija skoro je zapunjena.
“Imamo još, otprilike, dvije godine prostora za odlaganje nusprodukata na ‘Jezeru 2’. Analizirane su neke površine i na Đurđeviku i u rudniku Kreka i odlučeno je na osnovu idejnog projekta koji je radio Rudarski institut da je prostor na Šikuljama najpogodniji za odlaganje nusprodukata u narednom periodu”, navodi Fahrudin Tanović, izvršni direktor za proizvodnju Elektroprivrede BiH.
“Otkopani prostori na površinskom kopu Šikulje su prostori gdje nema stanovnika ili gdje je već trebalo da se uradi otkup postojećih objekata i parcela, tako da je to puno povoljnije nego što je bilo, konkretno, u području površinskog kopa Šićki brod, gdje imamo prilično gusto naseljen kraj”, ističe Zvjezdan Karadžin, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu UNTZ.
To što je aktivna deponija šljake i pepela „Jezero 2“ skoro pa zapunjena, za ekologe i nije toliki problem koliko je problematična prašina sa deponija koja zagađuje zrak u okolnim naseljima, kao i nepostojanje brtvenog sloja koji bi onemogućio zagađenje podzemnih voda.
“Već decenijama sve deponije na području Tuzle nesmetano zagađuju podzemne vode teškim metalima i nastaviti će s tim zagađenjam, prema studijama koje su rađene u svijetu. Zagađenje će se nastaviti 50 do 100 godina”, upozorava Denis Žiško, koordinator programa Energija u AARHUS centru u BiH.
Građani Tuzle i Lukavca dugi niz godina protivili su se izgradnji deponije na prostoru bivšeg površinskog kopa Šićki brod. Razlozi za to su prirodni izvori pitke vode, jezera i hektari zemljišta, ali i negativna iskustva s već postojećim deponijama. Pet dosadašnjih deponija šljake u Tuzli bile su dovoljan osnov da ne bude data dozvola za izgradnju šeste. Ovaj prostor od 296 hektara do sada je štitio aktuelni Prostorni plan Kantona, a, po svemu sudeći, kako je saopšteno iz Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam TK-a, on će narednih godina ostati kao Zona rekreacije.
“Osnovnom koncepcijom prostornog razvoja, koja je sastavni dio I faze Prostornog plana za područje Tuzlanskog kantona za period 2025–2045, preuzeta su navedena opredjeljenja iz važećeg Prostornog plana, tj. planirana je i zona rekreacije i sporta Šićki brod”, navode iz Zavoda za urbanizam TK-a.
“Skupština Tuzlanskog kantona je donijela prostorni plan gdje je izvršila prenamjenu Šićkog broda tako da je Termoelektrana Tuzla i JP Elektroprivreda odustala od rekultivacije ovoga prostora”, ističe Tanović.
Stare deponije šljake i pepela “Plane”, “Divkovići 1” i “Divkovići 2” prema studiji Elektroprivrede BiH, zajedno sa šumskim pojasom zaštite zauzimaju 170 hektara, a Regulacionom planom Grada Tuzla na ovoj lokaciji moguća je i instalacija solarne elektrane. Ekolozi se slažu da je zelena energija budućnost, no navode da te deponije, prije svega, treba propisno rekultivisati.
“Na prostorima ‘Divkovići 1’ i ‘Divkovići 2’, gdje je već završena rekultivacija, radit će se fotonaponske elektrane 40-60 MWh, a ostale površine u skladu s prosotrnim planom Grada Tuzla”, navodi Tanović.
“Taj prostor će nastaviti da zagađuje podzemne vode sljedećih 50 ili 100 godina ukoliko se ne uradi brtveni sloj. Prvo uradite brtveni sloj i nakon toga neka rade šta hoće na tom prostoru pa i fotonaponske elektrane”, poručuje Žiško.
A kada dostigne svoj maksimum, što se predviđa za dvije godine, deponija “Jezero 2” trebala bi biti zatvorena. No, da li će biti i propisno rekultivisana i hoće li i ona poslužiti kao prostor za neku novu solarnu elektranu, vrijeme će pokazati.
federalna.ba