videoprilog Zinaide Hamidović (Svijet)

Gaza - diplomatija

Izraelski rat u Gazi jasno je podijelio svijet. Zapad, predvođen SAD-om stao je uz Izrael insistirajući na njegovom pravu na samoodbranu. Mjesec od početka rata ne uzmiču od tog stava, iako su sve češći pozivi Izraelu da poštuje humanitarno pravo i zaštiti civile. S druge strane sve zemlje bliskoistočne regije jasno i oštro osuđuju Izrael, ali se suzdržavaju od uplitanja, iz straha od proširivanja sukoba. Na strani Palestinaca, uz jasnu osudu terorističkih napada Hamasa, su i brojne zemlje svijeta – od Latinske Amerike do Afrike i Azije uključujući Kinu i Rusiju.

Međunarodni poredak i moral su mrtvi! Bila bi to jednostavna i kratka definicija svih diplomatskih napora učinjenih, tačnije rečeno neučinjenih posljednji mjesec da se postigne prekid vatre u Gazi. Jedan za drugim nizali su se i nižu se sastanci i susreti visokih svjetskih zvaničnika. Birane riječi pune suosjećanja sa Izraelom i Palestincima, dok je centru rasprave - pitanje obustave vatre. Stavovi suprotstavljeni. Rat u Gazi podijelio je svijet. Članice G7 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta nisu pozvale na potpunu obustavu izraelskih napada, već na humanitarni prekid vatre. Vjerovatno, da bi umirili svoju savjest.

„Razgovori unutar G7 rezultirali su odlukom da osudimo svaki teroristički napad, Hamasa i drugih, i odlučno potvrdimo potrebu za hitnim odgovorom kako bi se uhvatili u koštac sa humanitarnom krizom u Gazi, i naročito važnost humanitarnih prekida vatre i koridora za humanitarnu pomoć. Obavezali smo se da radimo na održivom dugoročnom rješenju za Gazu, a jedini put ka pravednom i dugotrajnom miru je dvodržavno rješenje“, kaže Yoko Kamikawa, ministrica vanjskih poslova Japana.

„Razlika između prekida vatre, što je opći poziv na prekid vojne akcije, vrlo je različita od humanitarnnog prekida. Tražimo vremenski i geografski ograničene humanitarne pauze da bismo olakšali oslobađanje talaca, evakuaciju stranih državljana. Nastavićemo se zalagati za njih da bismo dobili humanitarnu pomoć ljudima u Gazi kojima je očajnički potrebna“, poručio je James Cleverly, ministar vanjskih poslova Velike Britanije.

Obavezali su se raditi na održivom dugoročnom rješenju za Gazu, a jedini put ka pravednom i dugotrajnom miru je dvodržavno rješenje. Isto ono koje već decenijama ne mogu isposlovati. Drugi dokaz podijeljenosti je skup u Jordanu, gdje su se sastali ministri vanjskih poslova SAD-a, Saudijske Arabije, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta te palestinski predstavnik.

 „Smatramo da bi prekid vatre u ovom trenutku Hamas održao tu gdje jeste, omogućio im da se regrupišu i ponove ono što su učinili 7. oktobra. Prije samo nekoliko dana je viši zvaničnik Hamasa rekao da im je namjera ponavljati 7. oktobar. Nijedna nacija, niko od nas to ne bi prihvatio“, kazao je Antony Blinken, državni sekretar SAD-a.

„Sada je prioritet zaustaviti rat, spasiti nevine živote, spriječiti dalje uništenje, kako bi vratili ljudima nadu i zaustavili veoma opasnu dehumanizaciju. Svaki život je svima nama važan“, izjavio je Ayman Safadi, ministar vanjskih poslova Jordana.

“Događaji u Gazi se ne mogu opravdati. Ne može se prihvatiti da se kolektivno kažnjavanje kroz gađanje civila, zdravstvenih ustanova, i konvoja vozila hitne pomoći, uz prisilno raseljavanje Palestinaca, opravdava pravom na samoodbranu. To nikako ne može biti legitimna samoodbrana“, ističe Sameh Šukri, ministar vanjskih poslova Egipta.

Blic turneja američkog državnog sekretara bliskoistočnim zemljama bila je potpuni fijasko. Osim u Izraelu, gdje je ponovio podršku SAD-a Izraelu i suptilno ga pozivao da ograniči pogibiju civila u Gazi, hladan tuš dočekao ga je u svim drugim. Demonstracijama je ispraćen iz Ramale nakon sastanka s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmudom Abasom. Pomenuo je tokom sastanka predanosti Vašingtona radu na uspostavi nezavisne palestinske države i o tome da Palestinci ne smiju biti prisilno raseljeni, ali ne i ključne riječi u ovom trenutku - trenutni prekid vatre. Ništa bolje ni u Turskoj. Bez dočeka na aerodromu, bez zajedničke izjave nakon razgovora sa turskim kolegom Hakanom Fidanom - samo jedan zajednički stav: civili boraju biti zaštićeni.

„Obratili smo se Izraelcima u vezi s koracima koje oni mogu poduzeti da svedu na minimum civilne žrtve. Radimo, kao što sam rekao, agresivno na dostavljanju više humanitarne pomoći u Gazi. Imamo veoma konkretne načine da se to postigne“, rekao je Blinken.

Dok se pojačavaju napetosti na granici Izraela i Libana, poručio je Blinken iz Iraka da SAD ne žele širenje sukoba između Izraela i Hamasa na regiju, šaljući tako upozorenje Iranu i libanskom pokretu Hezbolah, koji za stradanje palestinskih civila krive osim Izraela i SAD.

„Boreći se s nama nećete doći nigdje, bilo da prijetite zemljama ili pokretima otpora, ako nam prijetite u našim zemljama nećete nigdje doći, vaše mornarice u Mediteranu nas nikada nisu plašile. I iskreno vam kažem da smo tim flotama kojima nam prijetite pripremili opcije za njih“, naveo je Hasan Nasralah, lider Hezbolaha.

„Od Amerikanaca vidimo to da su oni uložili veto na predložene rezolucije Vijeća sigurnosti i oni u praksi ostavljaju cionističkom režimu otvorenije ruke za ubijanje“, poručio je predsjednik Irana Ibrahim Raisi.

„Oni koji žele da sukob bude ograničen i ne žele da se raširi po regionu trebaju izvršiti pritisak na cionistički režim da zaustavi svoju vojnu agresiju i sistematsko ubijanje“, rekao je Muhamed Šia el-Sudani, premijer Iraka.

Turska je, kako se humanitarna kriza u Gazi produbljuje, znatno pooštrila kritike na račun Izraela, ali i zapadnih zemalja.

„Zapadne nacije, koje neprestano govore o ljudskim pravima, slobodama i demokratiji, izdaleka promatraju masakre koje provodi Izrael. Te su zemlje i organizacije preslabe čak i da pozovu na prekid vatre, a kamoli da kritiziraju ubice djece“, poručio je Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske.

Niže se spisak zemlja koje su na konsultacije povukle svoje ambasadore iz Izraela, Jordan, Bahrein, Turska, Južna Afrika, Honduras, Kolumbija i Čile samo su neke od njih. Bolivija je otišla najdalje.

„Dajući prioritet poštivanju života, Bolivija prekida diplomatske odnose s državom Izrael odbacujući i osuđujući agresivnu i nerazmjernu izraelsku vojnu ofanzivu na Gazu, kao i prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti", izjavio je Freddy Mamani, zamjenik ministra vanjskih poslova Bolivije.

Čini se da su i šefovi svih UN ovih agencija prestali biti samo nijemi posmatrači ljudske katastrofe u Gazi. 18 potpisnika zajedničkog apela pozvalo je na humanitarni prekid vatre, jer je neprihvatljivo da je stanovništvo Gaze opkoljeno i napadnuto, i da im je uskraćen pristup osnovnim stvarima da bi preživjeli.

Potreban nam je trenutni humanitarni prekid vatre. Prošlo je 30 dana. Dosta je. Ovo mora prestati sada.

Građani u svijetu na ulicama traži pravdu za stanovnike Pojasa Gaze. Nažalost nisu u poziciji da odlučuju. Svijet decenijama svjedoči jasnom kršenju ljudskih prava i činjenju ratnih zločina, ne samo u sada Gazi, već i drugdje širom svijeta, ali oni koji imaju moć u većini slučajeva zatvaraju oči i šute. I šutiće sve dok njihovi interesi ne budu ugroženi.

federalna.ba

Gaza Svijet
Gaza djeca glad Bernie Sanders
0 21.02.2024 09:32
bolnica Gaza Ujedinjene nacije
0 21.02.2024 09:21
SAD Gaza Vijeće sigurnosti UN-a
0 20.02.2024 18:53
SAD Vijeće sigurnosti UN Gaza nacrt rezolucije
0 20.02.2024 13:09