Gakić-Kulenović: Medijska pismenost je temeljna za očuvanje demokratskih procesa

Medijska pismenost je temeljna za očuvanje demokratskih procesa, društvene stabilnosti i informisanog građanstva. Bez nje, društvo ostaje ranjivo na manipulacije, podjele i ideološke zloupotrebe. U vremenu kada se algoritmi i dezinformacije ciljano koriste protiv građana, neophodno je uložiti u sveobuhvatno medijsko opismenjavanje kako bi se spriječili duboki društveni poremećaji u našoj zemlji - kazala je Ermina Gakić-Kulenović, urednica vijesti na AJB i univerzitetska predavačica, današnja uvodničarka na sesiji Kruga 99, o temi "Medijska pismenost protiv manipulacija i dezinformisanja".

Gakić - Kulenović je na pres-konferenciji prije održavanja sesije istakla da medijska pismenost predstavlja ključnu vještinu u vremenu obilježenom manipulacijama, lažnim vijestima i ideološkim narativima koji oblikuju našu stvarnost.

Naglasila je da osnovna svrha medijske pismenosti nije samo prepoznavanje propagande, već i osposobljavanje građana za kritičko razmišljanje, vrednovanje informacija ili aktivno učešće u demokratskim procesima.

- Živimo u društvu postistine u kojem je sveprisutna dominacija emocija, tabloidizacija, populizam i relativizacija činjenica. To je postao globalni standard, a ne samo regionalni fenomen. Manipulativni medijski narativi obilježavaju regionalne medije. Mediji sve češće predstavljaju selektivne informacije koje odgovaraju političkim i ekonomskim elitama - kazala je Gakić - Kulenović.

Istakla je da u BiH i regiji se mediji koriste za oblikovanje stavova prema ključnim političkim i etničkim pitanjima što je utoliko uspješnije što je medijska pismenost niža.

- U tu svrhu se koriste različite tehnike manipulacije, od skretanja pažnje s važnih tema trivijalnim sadržajima (reality show, zadiranje u intimu javnih ličnosti, estradizacija politike…), pa do takozvane taktike "problem-reakcija-rješenje" - stvaranje krize kako bi se opravdale kontroverzne politike. Primjenjuju se i svojevrsne jezičko-značenjske manipulacije u uspostavljanju novih ideologija, npr. korištenje riječi "suživot" umjesto "zajednički život" kako bi se unijelo novo razumijevanje načina života u bh. društvu. Jer sama riječ "su-život" govori o životu jednih pored drugih ili getoizaciji koja tolerira različitosti, a ne zajednički život jednih sa drugima u kojima se različitosti nadopunjuju, ili se shvataju kao prednost i kao pripadnost, potom pojam "srpska" umjesto "Republika Srpska" - kazala je Gakić - Kulenović.

Dodala je da ima puno i geopolitičkih primjera koji se odnose na rusku propagandu u SAD-u (primjeri utjecaja na izbore) ali i u Evropi, posebno u zemljama regije u kojima se promovišu antizapadni narativi, kreiraju se krize, i šire teorije zavjere.

- Također je zanimljiv primjer Njemačke gdje jača desnica na krilima nezadovoljstva u establišment, nakon ekonomskog pada i antimigracione propagande, a primjetan je jak hibridni utjecaj ruske propaganda kroz društvene mreže i nastojanja da se potkopava povjerenje u demokratiju, ekonomiju, sistem ali i nauku te zemlje - kazala je.

Kada je riječ o regionu, kako je kazala Gakić - Kulenović, Srbija je, prema istraživanjima nezavisnih medijskih centara u toj zemlji, regionalni lider u proizvodnji lažnih vijesti, posebno kroz tabloide koji šire politički motivirane dezinformacije. Dodala je da dobar dio takvih sadržaja odnosi se i na BiH, koja nema nikakvu ustanovljenu stragiju borbe protiv toga, niti ima ikakvu strategiju promicije medijske pismenosti kako bi se prepoznavale takve nakane.

- U tom kontekstu, uloga obrazovanja je neprikosnovena i medijska pismenost trebala bi biti sastavni dio obrazovnog sistema - od vrtića do univerziteta. Zemlje poput Finske i Kanade imaju uspješne modele medijskog obrazovanja i medijska pismenost je znatno veća u odnosu na zemlje koje nemaju takve modele u redovnom nastavnom program. Te zemlje i njihova društva otpornija su i bolje reagiraju na vanredne i krizne situacije. Istraživanja pokazuju da mlađe obrazovane generacije imaju bolju sposobnost prepoznavanja dezinformacija, ali su i češće preopterećene količinom sadržaja koje ne mogu dovoljno dobro kanalisati ukoliko nisu osposobljeni vještinama medijske pismenosti - istakla je Gakić - Kulenović.

Dodala je da je za BiH medijska pismenost od velikog značaja.

- U ovom trenutku bilo bi nam važno da smo je promovirali kao vještinu kroz obrazovanje i prethodnih godina i decenija, jer BiH još uvijek nema sistemski pristup medijskom obrazovanju. Nažalost nema jedinstven obrazovni model uopće, što uveliko otežava provedbu državne strategije u tom smislu. Potrebno je izgraditi otpornost građana na hibridne prijetnje i specijalne ratove, posebno u vremenu digitalnih tehnologija kroz sposobnosti i vještine analize, i prepoznavanja manipulativnih sadržaja, dezinformacija i lažnih vijesti. Građani moraju naučiti kako da misle kritički, a ne šta da misle - naglasila je Gakić - Kulenović.

federalna.ba/Fena