Francuska smanjuje snage u Sahelu usred pogoršanja situacije

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je preoblikovanje i smanjenje antiterorističke misije u regionu Sahela usred pogoršanja političke i bezbjednosne krize u tom regionu na zapadu Afrike, suočen s kritikama za nastavljanje kolonijalne politike, ali i podozrivošću francuske javnosti prema tom vojnom angažovanju, prenio je danas Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Francuska je držala svoje najveće snage u inostranstvu u Čadu, Maliju, Burkini Faso i Nigeru otkako je Macronov prethodnik Francois Hollande prije osam godina pokrenuo operaciju da spriječi da Mali padne pod kontrolu ekstremista.

Pariz je tvrdio da borbom protiv ekstremista povezanih s terorističkim organizacijama Al Kaida i "Islamska država", kao i drugih ekstremističkih grupa, njena Operacija Barhan pomaže stanovnicima regiona na zapadu Afrike, ali i štiti Evropu od terorizma i porasta broja izbjeglica koje bježe od nestabilnosti u svojim zemljama, ukazuje The Financial Times.

Ipak, iako su francuske snage prvobitno porazile ekstremiste u Maliju, ubistva i nasilje nastavili su da se šire Sahelom, od sjevernog do centralnog Malija i preko granica u Niger i Burkinu Faso, ističe britanski list, dodajući da su ekstremističke grupe iskoristile dugotrajne tenzije među zajednicama i popunile prazninu odsustva vladinih snaga širom regiona.

Macron je, podvlači Financial Times, zaključio poput predsjednika SAD Josepha Bidena koji povlači američke trupe iz Afganistana, da se takvom angažovanju ne nazire kraj kada vlade dotičnih zemalja nisu u stanju da upravljaju nad svojim teritorijama ili čak ni da ih zadrže.

Kao što su SAD uspješno otjerale talibane s vlasti u Afganistanu 2001. samo da bi poslije početnog vojnog uspjeha uslijedila pobuna, tako ni, ocjenjuje list, Francuska nije mogla da nadogradi svoju početnu pobjedu u Maliju 2013. godine da bi nametnula dugoročni mir ili ojačala vlade u Sahelu.

Dok Francuska planira smanjenje svojih trupa u Sahelu, raste prijetnja džihadista kako se ekstremističke grupe bore da preuzmu kontrolu nad teritorijama na ogromnom prostoru južno od Sahare, ističe Associated press.

Najava o smanjenju broja francuskih vojnika uslijedila je poslije godina kritika da je francuska vojna operacija prosto novo ponavljanje kolonijalne vladavine, ali do promjene dolazi i usred pogoršanja političke i bezbjednosne krize u regionu, ukazuje AP, podsjećajući da se u Maliju u maju dogodio drugi puč u devet mjeseci.

Takođe je došlo do skoka u ekstremističkim napadima u Burkini Faso i Nigeru, što je izazvalo zabrinutost da će smanjenje francuskih snaga stvoriti bezbjednosnu prazninu u Sahelu koju će brzo popuniti ekstremisti.

Macron je u petak rekao da će Francuska uskoro početi da preoblikuje svoje vojno prisustvo u Sahelu, gdje je bila na prvoj liniji borbe protiv islamističkih ekstremista.

Posljednjih mjeseci Francuska je imala neke uspjehe protiv ekstremista u Sahelu, ali je s izuzetno krhkom situacijom bez vidljivog kraja misije i političkih previranja, posebno u Maliju, Pariz sve više frustriran, ukazuje Reuters.

Francuska će prvo premjestiti svoje trupe dalje na jug da bi suzbila prijetnje ekstremista u obalskim državama, a zatim će kasnije početi da smanjuje njihovo prisustvo na približno polovinu sadašnjeg nivoa od oko 5.100 vojnika, rekao je Macron, mada nije iznjeo vremenski okvir.

Nova politička previranja naročito u Maliju i Čadu, gde su na vlasti vojne hunte, postavljaju dodatna pitanja da li lokalne vlade mogu da se izbore s pretnjom islamističkih militanata, ukazuje Frans pres.

Dok je Macron rekao da je privremeni lider Čada Mahamat Idris Debi Itno ove nedjelje pružio uvjeravanja u demokratsku tranziciju poslije ubistva Debijevog oca u aprilu, u slučaju Malija ima više "nepovjerenja", ukazuje AFP.

Francuska je suspendovala vojnu saradnju s Malijem u junu poslije drugog puča u devet mjeseci, pošto je vojni moćnik Asimi Goita zatvorio, a potom i zbacio s vlasti privremene civilne lidere zemlje.

Dok ekstremisti povezani s Al Kaidom i "Islamskom državom" jačaju u Sahelu koji je postao prva linija fronta u ratu protiv islamističkog ekstremizma, ali i glavni tranzitni put za droge, oružje i ekstremiste, raspoloženje se mijenja i u Francuskoj i u tom regionu, ocjenjuje BBC.

Najava Pariza o smanjenje trupa u Sahelu uslijedila je poslije suspenzije zajedničkih vojnih operacija s vojskom Malija nakon drugog puča u toj zemlji, ali, ističe britanski javni servis, nije samo to u pitanju.

U Francuskoj je Macron već u kampanji za izbore 2022. godine i francusko javno mnjenje je sve više podozrivo po pitanje misije u Sahelu.

S druge strane, smrt lidera Čada Idrisa Debija promijenila je situaciju u Sahelu, dok u Maliju postoji snažno protivljenje francuskom prisustvu.

Mali je bio taj koji je 2013. pozvao Francusku u pomoć, ali se Francuska sada našla na udaru kritika zbog osude državnog udara u Maliju, dok je podržala to što je vojska Čada postavila sina Idrisa Debija za novog lidera, što su opozicione stranke u toj zemlji nazvale "institucionalnim pučem".

Dotle, dodaje BBC, Macron kaže da ne može prihvatiti što je Mali odlučio da krene u dijalog s istim ekstrmističkim grupama protiv kojih se bore francuske snage u toj zemlji.

federalna.ba/Beta