Fotografija - gdje je granica između amaterizma i profesionalizma?

Sjećanja, uspomene i dokumenti o jednom vremenu velikim dijelom ne bi se mogli očuvati da nema fotografije. Od svog nastanka ovaj medij je jedan od najznačajnijih hroničara pamćenja. U eri digitalizacije i modernizacije, postavlja se pitanje gdje je granica između amaterizma i profesionalizma.

110 godina postoji fotografija u BiH. Za to vrijeme ona se mijenjala, napredovala i dostigla nivo savremenog svijeta digitaliztacije, filtera velike dostupnosti. Od vremena kada se pojavila na ovim prostorima pa do danas mnogo se promijenio sam proizvod fotografisanja, ali se izgubio taj posebna osjećaj čekanja u kojem se fotograf mora posvetiti poetici slike jer

svaka fotografija za njega je jedna vrsta igre na sreću u kojoj tek nakon izrađivanja fotografije vidi da li ga je sreća poslužila ili nije, prisjeća se fotograf Ahmet Bajrić.

Brz način života i skoro pa maratonsko kreiranje novih tehnologija dovelo je do toga da uz tehničke proizvode svi danas postaju fotografi. Upravo zbog toga, u BiH postoje sjajni fotografi čiji rad je priznat i poznat i u svijetu, ali bez obzira na ove činjenice, skoro da nestaje umjetnička fotografija.

Fotograf Dženat Dreković navodi kako ćemo uvijek imati fotografiju u medijima, ali i umjetničku fotografiju.

Biti fotograf danas je teško. Tanka je granica između amaterizma i profesionalizma, a pojavom društvenih mreža i raznih filtera, kroz koje se fotografije provlače, ova borba postaje još teža. Zbog toga fotografija kao medij nije pošteđena ni u pandemiji.

“Danas, pogotovo sa pandemijom koronavirusom, prilično je teško baviti se ovom profesijom ukoliko niste zaposleni u nekoj redakciji nego se frilenserski profesionalno bavite fotografijom”, kaže fotografkinja Imrana Kapetanović.

Neizvjesno ili ne, fotografija je poseban vidi umjetnosti u kojoj fotograf kroz nju priča priče, kojima podstiče ljude na promišljanja i djelovanja.

federalna.ba