Forum u Antaliji: Brojni sastanci, međusobne prozivke, različita saopćenja

Subota je bila u znaku diplomatije za bh. zvaničnike. U Turskoj su sva tri člana Predsjedništva BiH. Nakon zajedničkog sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, stigla su različita saopćenja, ali i tumačenja poruka. Bećirović i Komšić za trenutnu krizu optužuju rukovodstvo RS-a, dok Cvijanović krivicu ponovo vidi u visokom predstavniku. U Antaliji boravi i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković. Diplomatski forum iskorišten je za brojne sastanke, ali i za međusobne prozivke, koje su sa sobom ponijeli i u Tursku.

Krizna diplomatija države u kojoj političku i sigurnosnu krizu podržavaju i sami članovi te diplomatije. Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravi sa ostalim članovima Predsjedništva u Turskoj, ali svako lobira za svoje ciljeve. Prvo se sastala sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, jednim od rijetkih koji podržavaju secesionističku politiku Milorada Dodika. Da bi zatim na sastanku sa turskim predsjednikom ponovila pozive svog stranačkog lidera Milorada Dodika i pozvala domaće političare na razgovor. Interesantno, iako su sva tri člana Predsjedništva BiH boravila na istom sastanku, različita saopćenja stigla su iz njihovih kabineta.

„Ja sam ukazala na naše stavove. Dakle, ne prihvatam postavku u kojoj neki neizabrani stranac može da diktira kako će zemlja izgledati, da neizabrani stranac - mimo svog mandata, što je najvažnije, a i mimo imenovanja koje je trebao da prođe - reguliše određene oblasti koje su toliko važne u životu jedne zemlje. Dakle, neko ko je neizabrani stranac ne može da mijenja Izborni zakon, ne može da suspenduje ustave, da mijenja Krivični zakon“, izjavila je Cvijanović

„Izjave pojedinih političara iz entiteta RS da je uzrok krize visoki predstavnik su netačne. Sada je svima jasno da je cijeli paket antidejtonskih zakona u entitetu RS pripreman godinama i da to nema nikakve veze s visokim predstavnikom i prvostepenom presudom Suda BiH“, izjavio je Bećirović.

„Gospođa Cvijanović potencirala je potrebu otvaranja neke vrste dijaloga, ne navodeći s kim ili o čemu. Moje pitanje je bilo s kim se i o čemu treba voditi dijalog? Ko je taj koji treba u ovoj situaciji da razgovara s Dodikom? Prije svega, ne može se razgovarati o odlukama pravosudnih organa, to nije sporno. Može se razgovarati samo o tome da Dodik poništi zakone koje je donijela NSRS, a šta će pravosuđe u konačnici uraditi, to je do organa Suda i Tužilaštva BiH, svakako nije do političara“, izjavio je Komšić.

Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković, između brojnih sastanaka, uspio je i da iskritikuje Komšićevu izjavu, nazivajući je sramnom. I umjesto da Diplomatski forum u Antaliji bh. diplomate iskoriste za problematiziranje aktuelne krize u našoj zemlji, domaće nesuglasice prenijeli su na strani teren. Ipak, malo drugačiju izjavu Konaković je dao na panelu o Balkanu, na kojem su učestvovali i ministri vanjskih poslova iz regije.

„Možemo sarađivati. Možemo sjesti zajedno i pokušati pronaći rješenja. Možemo poboljšati životne uslove u našim zemljama. Možemo osigurati bolje plate za ljude - pametne, inteligentne ljude. Život je lijep. Priroda je prelijepa. Samo političari u mojoj zemlji nisu tako lijepi“, izjavio je Konaković.

Dnevni populizam političara nije lijep i, čini se, nikako ne može da ostane ispod interesa građana ove zemlje. Umjesto krizne diplomatije imamo krizu diplomatije.

„Bosna i Hercegovina vrlo često ulazi u neke stupice, mogla bih reći, kada je u pitanju krizna diplomatija, iz razloga što mi uvijek nemamo konsenzus sva tri člana Predsjedništva kada su u pitanju naši vanjskopolitički ciljevi, kada je u pitanju država BiH. Međutim, mislim da su sastanci kao što je antalijska konferencija vrlo važni za nas i da BiH pokazuje da i mi spadamo u jedan bitan međunarodni faktor“, kazala je prof. dr. Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH.

Bez konsenzusa jer dok jedni lobiraju za državu, drugi lobiraju za interese čovjeka koji je ruši. Forum u Antaliji mogao bi biti prilika za uvjeravanje i drugih zemalja da krenu putem sankcija Miloradu Dodiku, kao što su to učinile Austrija i Njemačka, a na pragu je i Holandija.

federalna.ba