Forto: Vlada želi povratak u školske klupe, ali dajte nam još koji dan

Premijer KS Edin Forto u intervjuu za Federalni radio kazao je kako će konačna  odluka o načinu odvijanja nastave biti poznata vrlo brzo. Forto je pozvao građane da ne biraju vakcine već da se vakcinišu i da je razmatranje restriktivnoh mjera neophodno, jer postoje ljudi koji još uvijek ne vjeruju u posljedice pandemije čime ugrožavaju odgovorne građane. Sa Fortom razgovarala Jasenka Tica Isović.

Subvencije. Vlada se vratila na raniju odluku da to bude dvije stotine KM  to je odlična vijest no kako ćete nabaviti novac?

-Iako je budžet u ovoj godini  miliona maraka  manji i to je ogroman iznos koji fali u budžetu za sve one programe koji bi nam dobrodošli, mi smo ipak odlučili da nekim preraspodjelama sa drugih ministarstava i unutar samog ministarstva obrazovanja nađemo ova sredstva i da to pojačamo i u slijedećoj godini. Na godišnjem nivou to je između pet i sedam miliona maraka što je rekordan iznos. Podsjećam da smo ovaj program subvencija za djecu koja nemaju mjesta u državnim vrtićima uveli mi 2019. Tada je bilo oko 650 djece na čekanju i oko 500 djece je ušlo u program. Prošle godine smo ponovili taj program iako je tadašnji ministar to želio ukinuti, ali nije uspio zbog pritiska roditelja. Ove godine se prijavilo rekordnih 3000 djece i to je direktna posljedica toga što je veći broj roditelja odlučio da se prijavi i oni koji nisu djecu do sad slali u vrtiće su se prijavili, a i veliki broj roditelja koji šalju djecu u privatne ustanove su se prijavili kako bi dobili subvenciju. Rekli smo već da to nama nije problem, jer novac treba da prati djecu i da omogući svim roditeljima da ostvare subvenciju. A namjera nam je višetruka, želimo proširiti obuhvat predškolskih ustanova, po tome smo zadnji u Evropi, a djeca koja prođu kroz predškolske ustanove su poslije i bolji učenici i bolje prolaze na testiranjima. To su dokazala istraživanja. 

Dakle, roditelji trebaju znati da nije riječ o mjeri koja je vezana socijalno i materijano stanje, već je riječ o pravu i jednakosti za sve?

-To i jeste naša namjera. Masovni odlazak djece u vrtiće. I da ti vrtići budu jeftini i nećemo se bojati da ovaj program bude poboljšan i proširen i u budućnosti. Pa čak i da proširimo i obavezni period u kojem djeca moraju ići u vrtić, jer je to oslobađanje radne snage i stvar kvaliteta života mladih roditelja i roditelja uopće. 

A šta je sa djecom sa posebnim potrerbama u tom smislu?

-Već postoji neki program. Postoje neki kapaciteti u samom sistemu kao što je predškolska ustanova u sklopu centra Vladimir Nazor i mi nećemo bježati ni od toga da možda neku infrastrukturu vrtića posvetimo nekim eksperimetlanim programima. Govorim o programima koji su napredniji i nisu dio zvaničnog kurikuluma i koji su po svjetskim standardima i koji će se baviti upravo djecom sa posebnim potrebama. Jedan vrtić smo već dodijelili Udruženju Dajte nam šansu koje se jednim dijelom i bavi ovom populacijom. U budžetu nismo smanjivali iznos koji se posvećuje djeci sa posebnim potrebama.
 

HOTA - MUMINOVIĆ I JA ŽELIMO DA SE UČENICI VRATE U ŠKOLSKE KLUPE, ALI DAJTE NAM JOŠ PAR DANA

Kad smo već kod mališana, oečkujemo početak školske godine, još ne znamo hoće li biti definitivnog povratka u školske klupe?

-Samo ću vam kratko reći da ministrica Hota-Muminović i ja i Vlada želimo da se škola odvija u punom kapacitetu. Naravno da moramo ostaviti i mogućnost nekog kombinovanog modela u slučaju da epidemiološka situacija bude zabrinjavajuća, ali namjera je da se ide u punom kapacitetu. Ostavio bih još koji dan da ministrica konsultuje sve što je potrebno i da onda donese tu odluku.

Koliko će imunizacija to jeste vakcinacija nastavnog kadra doprinijeti tome? Vakcinacija uopće?

-Već znate da smo preporučili represivne mjere za nevakcinisane. Postoji jedan dio populacije koji je skeptičan prema vakcinaciji i moramo učiniti sve što je u našoj moći da ih uvjerimo da je to potrebno i dobro za njih i okolinu. Mađutim postoji jedan dio ljudi koji odbijaju da se vakcinišu bez obzira na argumente i to su ljudi koje ne znam ni kako da ih objasnim. Postoje ljudi koji umiru od COVID-a i na samrti ne vjeruju u vakcinu. To je očito nešto što je jače od njih i od zdravog razuma i to su ljudi koji pod svaku cijenu odbijaju da prime vakcinu. Moramo naći neki model u kojem ljudi moraju da zaštite i sebe i druge, jer obijanjem proizvode pritisak i na sebe i na svoje radne kolege, ali i na zdravstveni sistem. Još ne znamo kakav će biti ishod, ali Krizni štab želi da ide u tom pravcu i početkom naredne sedmice Vlada KS će o tome i raspravljati. 

Samostalni Sindikat državnih službenika i namještenika se protivi namjeri uvođenja restrikcija. Kažu da kršite ljudska prava i konvencije?

-Svako može da ima svoj stav i moj je da svi treba da se vakcinišu da ne bi ugrozili i sebe idruge, ali kako će Vlada odlučiti zavisi od konsultacija sa stručnjacima. Ideja je moja da ako ćemo raditi represivne mjere trebamo krenuti od sebe dakle od državnih, kantonalnih institucija u kojima radi preko 20 hiljada ljudi. 

NE MOŽETE REĆI VIŠE DA NEMA VAKCINA, GRAĐANI  TREBA DA ODU I VAKCINIŠU SE

Zadržimo se na vakcinaciji. To mora ići brže bolje i efikasnije, ne možemo biti zadovoljni?

-Vlada KS se ništa ne pita kad je riječ o nabavci vakcina. Pokušali smo osim onih 20 hiljada doze Astra Zenece josš nešto dobaviti, ali nam je Vlada FBiH to blokirala. Neke od odluka federalne Vlade i Vijeće ministara mi nikad neće biti jasne posebno, jer je riječ o ugrožavanju naših života. 

Je li ima vakcina, a građani ne žele da se vakcinišu ili žele, a vakcina nema? Ili je problem što biraju koju vakcinu žele?

-Od 31.07. ne postoji više razlog da se kaže da nema vakcina. Ima ih. Govorim o KS. Potpuno smo otvorili vakcinaciju i može se svako vakcinisati bez najave i kako budu dolazilo vakcine tako će biti na raspolaganju građanima- u ovom trenutku ima neki manji broj kineskih vakcina i značajan broj vakcina Astra Zeneca i manji broj Pfizer vakcina. Nisam medicinski stručnjak, ali ko će koju vakcinu dobiti može i treba odrediti isključivo ljekar. Ali to su vrlo rijetki slučajevi. Uglavnom ljudi po nekom svom osjećaju i to uglavno baziranom na internet informiranosti biraju. Pfizer jeste najpopularniji očito među građanima, ali poznajem i ljde koji žele i druge vakcine. Rade to ljudi često, ali ono što znam iz razgovora sa stručnjacima da je svaka vakcina dobra i da trebate uzeti onu koja vam je u tom trenutku dostupna. U onom trenutku kad budu sve dostuone u neograničenim količinama možete birati po osjećaju ili po želji. Velika Britanija je gotovo cijela koristila Astra Zenecu. Svaka vakcina je dobra i smanjuje teške posljedice zaraze virusom COVID. Bilo bi idealno da smo otpočetka imali meni, ali mi smo među zadnjima dobili vakcine. 

Ako ćemo iskreno i vi u Vladi KS ste izabrali Pfizer. Izvinili ste se građanima za netransparentnost, ali je pitanje da li će vam oprostiti?

-Astra Zeneca nama nije bila na raspolaganju. U trenutku kad smo se vakcinisali, jedan dio Vlade, naš šestoro, na raspolaganju je bila kineska i Pfizer. Mi smo uzeli Pfizer. I to je to. 

NOVI TRAMVAJI I TROLEJBUSI SU NAPREDAK, A NE KOJEKAKAV OTPAD I DONACIJE KOJE SU NAM DO SAD SERVIRANE

Najavili ste velike infrastrukturne projekte? Kako ćemo vraćati novac za kredite planirane?

-Bit će novca da se vrati. Zakon o budžetima jasno propisuje do koje mjere se može kanton zadužiti i KS nije došao do svog limita. Mi iammo prostora da se zadužujemo i to radimo u skladu sa zakonom i ako je novac uložen na dobrom mjestu on se dobro i vraća. To su vrlo povoljni krediti. Bilo koji infrastrukturni projekt u svijetu se radi kreditima i to je sasvim  normalno. Neki od najavljeni projekata posebno ova tri glavna koja smo usvojili na Vladi u smislu da će pregovarački tim na čelu sa ministrima Čićićem i Štetom sa EBRD-om ispregovarati kredit za projekte nabavke tramvaja, adaptivnog upravanja saobraćaja koji će podrazumijevati i poboljšanje protoka tramvajskog saobraćaja u KS i naravno, legendarni projekt za kojeg su građani misli da se nikad neće desiti- izgradnja pruge Ilidža- Hrasnica. Očekujemo da će početak gradnje biti početkom slijedeće godine.

Tramvaji će biti novi? Navikli smo na stare donacije.

-Naravno. Meni je nevjerovatno da su prethodne struktire nabavljale otpad iz drugih gradova. Radio sam u privatnim firmama, gdje je mehanizacija bila sve. I ako je nešto za otpis, onda je za otpis. Puno je skuplje to održavati nego kupiti novo. Nevjerovatno je šta smo mi doživljavali. Mi ćemo kupiti nove trolejbuse tačnije već smo ih platili, dolaze na proljeće, 26 novih trolejbusa, prvi puta nakon Olimpijade, a ove godine ćemo potpisati ugovor i naručiti tramvaje, nove tramvaje, prvi put u 40 godina. To je napredak javnog prevoza, a ne nekakav otpad koji nam je uvezen i serviran.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović