Finski parlament raspravlja o molbi za članstvom u NATO-u

Očekuje se da će finske parlamentarne grupe u petak raspravljati o tome kada treba ratifikovati osnivačke ugovore NATO-a, u potezu koji bi mogao navesti tu zemlju da nastavi s naporima na molbi za članstvom u vojnom savezu ispred susjedne Švedske, u jeku sve veće podrške finske javnosti da to učini sama.

Dvije nordijske zemlje zatražile su članstvo u NATO-u ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, i dok je većina država članica ratifikovala zahtjeve, Turska tek treba dati svoje odobrenje.

- Naš stav o Finskoj je pozitivan, ali nije pozitivan prema Švedskoj - rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prošle sedmice.

Različiti pogledi Turske na finsko i švedsko članstvo vrše pritisak na finske čelnike da nastave dalje. Većina od 53 posto anketiranih Finaca 2. februara za dnevni list Ilta-Sanomat izjavila je kako ne želi da Finska čeka Švedsku. Oko 28 posto je reklo da bi trebala.

U petak će parlamentarne grupe u Finskoj odlučiti da li parlament treba da ratificira osnivačke ugovore NATO-a prije nego što ode na pauzu 3. marta, uoči parlamentarnih izbora 2. aprila.

Ako parlament kasnije izglasa usvajanje sporazuma, kao što se uveliko očekuje, predsjednik mora nastaviti s primjenom u roku od tri mjeseca. I čim sve postojeće članice NATO-a također ratifikuju kandidaturu Finske, što bi moglo praktično dovesti za nastavak aktivnosti na članstvu u NATO-u bez Švedske.

Da bi se to dogodilo, Turska i Mađarska moraju prvo da ratifikuju članstvo Finske, a NATO da zvanično pozove Finsku u članstvo.

Finski ministar pravde Tuomas Poysti rekao je za Ilta-Sanomat da će proces ostaviti Finskoj malo prostora da čeka Švedsku ukoliko bude potrebno, ali ne i beskonačno.

Zvanično, Finska je iznova i iznova potvrđivala da želi da se pridruži NATO-u sa Švedskom.

Švedska je najbliži vojni saveznik Finske. U slučaju sukoba s Rusijom, s kojom Finska dijeli granicu od 1.300 kilometara, NATO-u bi bila potrebna švedska teritorija da pomogne Finskoj u odbrani, naprimjer u smislu logistike.

Ankara želi da posebno Helsinki i Stockholm zauzmu čvršći stav protiv Kurdistanske radničke partije (PKK), koju Turska i Evropska unija smatraju terorističkom grupom, i još jedne grupe koju okrivljuje za pokušaj državnog udara 2016. godine, prenosi Reuters.

federalna.ba/Fena