Finska gradi prvi dio granične ograde s Rusijom

Finska u petak gradi prvi dio ograde na svojoj granici s Rusijom, manje od dvije sedmice nakon što se pridružila vojnom savezu NATO-a kako bi dovršila sigurnosni zaokret pokrenut kao odgovor na rat u Ukrajini.

Strahujući od odmazde s istoka nakon prijave za NATO, vlada je prošle godine odlučila izgraditi barijeru, prvenstveno u slučaju da Rusija krene preplavljivati granicu migrantima.

Finska se želi zaštititi od ponavljanja dešavanja na istočnoj granici Evropske unije u Poljskoj u zimi 2021. kada je blok optužio susjednu Bjelorusiju - čvrstog ruskog saveznika - da je izazvala krizu dovozeći migrante s Bliskog istoka, dajući im vize i tjerajući ih preko granice.

Napravljena od čelične mreže, finska ograda trebala bi pokriti oko 200 kilometara najkritičnijih dijelova svoje granice do kraja 2026. Voditelj projekta Ismo Kurki kazao je u petak da, iako nije namjera zaustaviti bilo kokav pokušaj invazije, ograda će imati opremu za nadzor.

U međuvremenu, do sada je bilo malo ljudskih aktivnosti duž granice, koja se proteže na ukupno 1.300 km.

Finska je prošle godine tu otkrila samo 30 ilegalnih prelazaka, dok su ruski graničari zaustavili oko 800 pokušaja ulaska u Finsku, saopćila je finska granična straža.

- Situacija na finsko-ruskoj granici bila je stabilna i stabilna je u ovom trenutku - kazao je brigadni general granične straže Jari Tolppanen, dok je jedan od njegovih timova radio na prvoj fazi ograde od tri kilometra na Imatri, oko 250 km sjeveroistočno od Helsinkija.

- U ovoj potpuno promijenjenoj (sigurnosnoj) situaciji, Finska mora, međutim, imati vjerodostojniju i nezavisniju graničnu kontrolu. A Finska mora biti manje ovisna o ruskoj graničnoj kontroli - dodao je.

Poljska i baltičke države već su počele podizati ograde na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Do sada je finsko-ruska granica bila tek linija u golemim šumama koje prekrivaju to područje, obilježena samo niskom žičanom ogradom namijenjenom zaustavljanju stoke i drugih domaćih životinja, ali ne i ljudi.

Nova ograda bit će visoka tri metra, presvučena žilet-žicom i povezana cestom, a koštat će procijenjenih 380 miliona eura.

- Veći dio (graničnog područja) vrlo je udaljen i vrlo mu je teško pristupiti. Gradimo ciljana područja koja su dostupna vozilima i gdje je vjerovatna velika ilegalna imigracija - rekao je Tolppanen, prenosi Reuters.

federalna.ba/Fena