Filandra i Popov za Rezime: Svjedočimo krizi antifašizma

Antifašizam kao pobjednička ideologija 20. stoljeća danas je apsolutno u krizi, izjavio je Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, u emisiji Rezime.

„Kriza te ideologije je rezultat jednog svijeta postistine u kojem objektivno živimo. Evidentno je to po ratnim dejstvima koja se dešavaju, dok mi govorimo, u Ukrajini i Gazi, stradaju nedužni civili, djeca, žene. To govori da antifašizam kao ideologija poštovanja integriteta, ljudskog, fizičkog, duhovnog intelektualnog, danas nije više na dnevnom redu povijesti. Ostale su to neke ideologeme, služimo se metaforama. U realnoj politici svjedočimo, zapravo, nekim, uvjetno rečeno, retrogradnim procesima kada je u pitanju i funkcioniranje vlasti i sistem vrijednosti, posebno kada je u pitanju odnos prema istini kao takvoj“, pojasnio je Filandra.

Aleksandar Popov, politički analitičar iz Srbije, smatra kako postoji jedna druga pojava koja je doprinijela krizi antifašizma.

„Ekonomska kriza koja je došla sa ratom u Ukrajini, ona je pogodno tlo za razne vrste populizama i nacionalizama. Vidimo da u ključnim zemljama EU, Njemačkoj i Francuskoj, jačaju desne opcije, one uglavnom negiraju da se desio holokaust, te ideologije su bliže fašizmu nego antifašizmu“.

On je dodao da sad imamo oštriju podjelu nego ranije, koja je bila prije nego što su se desili ratovi u Ukrajini i Bliskom istoku.

„Antifašizam je ugrožen sa ovim tendencijama koje su sada aktuelne u zapadnim zemljama, da ne govorimo ovdje u regionu gdje oživljava duh 90-ih godina“.

Filandra kaže da je za regiju apsolutno opasan trend relativiziranja antifašizma.

„Akteri regije prednjače kada je u pitanju ovaj negativan trend. Dvije su bitne odrednice ovog, uvjetno rečeno, desničarskog vala – autoritarizam s jedne strane i s druge strane rasizam kao osnova fašizma. Region u tome prednjači, svjedoci smo svakodnevnih povijesnih revizionizama, zadnji možda veliki – otvaranje spomen kuće Draži Mihajloviću u Beogradu. Ono što je nekada bio fašist, danas je postao antifašist. Imamo jednu radikalnu reviziju prošlosti. Javljaju se agresivni totalitarni politički sistemi koji guše slobodu mišljenja i govora. I mi smo svjedočili u entitetu Republika Srpska zadnjih mjesecima nekim zakonima, o kleveti, o nevladinim organizacijama. Mi kao mali učitelji loših vođa nastojimo u tome da prednjačimo“, kazao je Filandra.

Popov je objasnio čemu vodi revizija prošlosti u Srbiji:

„Otkako je SNS došao na vlast 2012. godine, u početku nisu imali taj trend, ali kako je vrijeme odmicalo sve više je SNS pokazivao svoje radikalsko lice. Idemo u susret izborima 17. decembra i oni će u nekim lokalnim samoupravama, a najvažnija je Beograd, ići sa radikalima. Tomu Nikolića isturaju kao ključnu ličnost, to je sada jedan već opasan trend. Najgore je to što je Kosovo taj okidač koji sprečava ljude da se eksplicitnije izjasne oko mnogih stvari. Ovdje nemamo dovoljno jak glas protiv revizije historije i one iz 90-ih godina, ali i one malo dalje, Drugog svjetskog rata. Dizanje spomenika Draži Mihajloviću usred Beograda je samo dio tog trenda. Tome se suprotstavljaju istaknuti intelektualci i nevladine organizacije, ali mislim da je uzalud, zato što imamo zvaničnike koji ili se prave nevješti ili podupiru tu cijelu stvar. Kada je riječ 90-im godinama, generali koji su pravosnažno osuđeni i koji su odslužili kazne za ratne zločine, oni se javno promovišu, neki su bili predavači na vojnoj akademiji, drugima se promovišu knjige. To jedan zaokružen proces u kojima učestvuju i mediji koji su pod kontrolom vlasti“, ocijenio je on.

Relativizacija antisemitizma

Kada je riječ o trenutno rapidnom rastu antisemitizma u svijetu, Filandra kaže:

„Antisemitizam je u mnogim aspektima evropskih društava, posebno srednjoevropskih, latentno na ekscesnoj razini bio prisutan i prethodnih godina bez obzira na uspješno izvršen proces denacifikacije Njemačke. Događaji na Bliskom istoku svjedoče jednu paradoksalnu situaciju kojoj osobno se nisam nadao da je to moguće – da ćemo doživjeti dijalektiku povijesti, da su žrtve holokausta u Drugom svjetskom ratu došle u poziciju da se koriste sličnim ili istim metodama s naumom uništenja Palestinaca. Postoji nedoumica, čuđenje, postoji i pojava antisemitskih izljeva. Medijski prostor je danas zagušen tim različitim kontrainformacijama. Sužava se prostor slobode, gubimo odnos i prema istini. Ne možemo stvari slobodno imenovati u njihovom punom značenju. I ova tragična situacija između Izraela i Palestinaca se koristi u širim svjetskim razmjerima koristi za sputavanje mišljenja i slobode govora. Uvođenje diktature, cenzure, autocenzure“.

On je dodao da posljedično može doći do relativizacije antisemitizma.

„Sami sebe dovodimo u poziciju da smo spremni sve relativizirati“, kaže Filandra.

Aktuelna situacija podstiče antisemitizam, to je vidljivo i u Srbiji, naveo je Popov.

„Poslije dugo vremena pojavili su se grafiti protiv Jevreja, imamo i izjave iz desničarskih krugova. Situacija na Bliskom istoku izazvala daleko veću polarizaciju nego što smo ranije imali. Ljudi se kao i kad je riječ o Ukrajini, polarizuju. To izaziva relativizaciju onoga što se desilo za vrijeme Drugog svjetskog rata, sadašnji Izrael i njegova politika izjednačava se sa generalno Jevrejima i potire se ono da su oni stvarno bili žrtve holokausta“.

Popov dodaje da se to nije smjelo dogoditi, ali je na neki način očekivano.

“Mi nismo ovdje prije imali nekih izrazitijih izljeva antisemitizma, bilo je ponekih izdvojenih izgreda, ovo je sad već preraslo u nešto daleko ozbiljnije. Situacija nije dobra, jer je svijet generalno u jednom velikom previranju. Onda dolazi i do previranja u glavama ljudi kada je riječ o sistemu vrijednosti“, smatra on.

Filandra je istakao da mu je žao što je u Sarajevu otkazano obilježavanje godišnjice Kristalne noći.

„Osobno sam uvjeren da sarajevski Jevreji ne trebaju da se osjećaju ugroženim. Međutim, kako se oni osjećaju, trebaju da kažu oni sami. Ako su oni sami ocijenili iz svojih njima poznatih razloga i iskustava, tu odluku treba poštovati. No, uvjeren sam da za takvo nešto nije bilo razloga. Njihovo je pravo da to učine i tu odluku prihvatam“.

Bure baruta

Komentirajući situaciju u regiji, i kako na nju utječe trenutna geopolitička situacija, Popov tvrdi da mi već dugo vremena živimo u atmosferi nezavršenog rata na ovim prostorima.

„Kao da su posljednjih godina i desetljeća oživjeli duhovi prošlosti. Sve ono što se dešava na globalnom planu utječe na stanje u regionu. I dalje imamo tenzije na relaciji Beograd-Sarajevo, miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, o Kosovu da i ne govorim. Region je bio, ali i ostao bure baruta, s tim da ovdje imamo i pojave hibridnog rata. Rusija preko Beograda i Banje Luke, pokušava da destabilizuje region i u nekoj mjeri uspijeva. Nije dobro da imamo dva takva žarišta kao što su BiH i Kosovo. To čini region i dalje nestabilnim“.

Filandra kaže da nije pesimist kada je u pitanju region.

„Vjerujem u moć ljudskog uma i potrebe ljudi da žive slobodno i normalno. Odnos snaga u Evropi i regionu je i dalje na strani slobodarskih ideja. Sva preslagivanja u regionu su završena. Region izlazi iz nemirne faze i kreće se ka demokratskoj konsolidaciji“, zaključio je Filandra.

federalna.ba

Rezime Šaćir Filandra Aleksandar Popov