Sigurne kuće pune, u pripremi izmjene Zakona o nasilju u porodici
Podaci su alarmantni: svaka druga žena u Bosni i Hercegovini doživjela je neki oblik nasilja. Zvono koje uznemirava društvo mnogo je tiše u insistucijama sistema jer s preventivnim djelovanjem odavno se kasni. No, pomaka, čini se, ipak ima. U pripremi su izmjene Zakona o nasilju u porodici te Krivičnog zakona Federacije BiH. Kazne pooštrene, politizacija izbačena. Još samo da se osigura i neophodna većina za usvajanje.
17.049 poziva za prijavu porodičnog nasilja u periodu od 2021. do 2023. Od toga je tek 35 posto procesuirano. Praksa u našem društvu je da se češće bavimo posljedicama, a ne uzrocima, a tako je i u slučaju nasilja u porodici.
No, kada do nasilja već dođe, na potezu je kaznena politika i pravosudne institucije - da zakonski predviđenim kaznama preveniraju daljnja krivična djela.
Federalni zakon o nasilju u porodici imao je brojne nedostatke, kažu iz Ministarstva pravde. Stoga su donijeli nove odredbe kojima se kazne za nasilničko ponašanje znatno pooštravaju.
“Federalno ministarstvo radi na tom zakonu u jednoj radnoj grupi i već smo održali nekoliko sastanaka i dobar dio zakona usaglasili. I onog zakona - to je bitno naglasiti - koji je već prošao parlamentarnu proceduru u prvom čitanju. Međutim, zbog odmaka vremena i zbog određenih odredbi zakona koje je nužno uskladiti s Istanbulskom i Lanzzerote konvencijom i Grevio preporukama, odlučili smo organizirati radnu grupu kako bismo i te stvari dodali u zakon”, navodi Vedran Škobić, ministar pravde FBiH (HDZBiH).
Izmjenema je predviđena i tzv. blanketna dispozicija - norma po kojoj se prekršiteljima mjera zabrane, kao što je zabrana uhođenja i približavanja žrtvi, može izreći i kazna zatvora. Uvodi se i mogućnost elektronskog nadzora osoba kojima je određena mjera zabrane uhođenja i približavanja.
Zajedno s Komisijom za ravnopravnost spolova, resorno ministarstvo je radilo i na izmjenama Krivičnog zakona Federacije BiH u kojem se, također, pooštravaju kazne za djela nasilja u porodici.
“Mislim da je ovo, konačno, konkretan korak prije samog upućivanja teksta ova dva zakona u parlamentarnu proceduru. Naravno da mi kao komisija nismo zadovoljni što to nije urađeno odmah iza Nove godine kada je istekao rok od 90 dana koji je komisija Parlamentu sugerisala da Vladi da kao rok u kojem će nam dostaviti zakone”, govori Alma Kratina, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova FBiH (DF).
Sve službene zabilješke i kaznene evidencije o počinitelju nasilja Ministarstvo unutrašnjih poslova morat će uputiti nadležnom sudu. Do sada je Zakon predviđao prilaganje samo službene evidencije ukoliko je počinitelj osuđivan za djela nasilja u porodici. Ipak, zakoni ne znače ništa ukoliko se ne primjenjuju. Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak (Snaga naroda) kaže da policija svakodnevno radi na poboljšanju aktivnosti u njihovoj nadležnosti te da se ne smije zanemariti uloga tužilaštava i sudova.
“Formiran je tim Uprave policije Odjel gender centra Federacije gdje su uradili određene istrukcije za sve kantonalne policije i učestvovali su svi predstavnici kantona: na koji način postupiti prilikom nasilja u porodici. Urađene su i edukacije policijskih službenika kako da postupe prilikom dolaska na takve prijave. To znači da smo oslobodili građana da su počeli prijavljivati nasilje u porodici”, dodaje Isak.
Još uvijek se na nasilje u porodici u našem društvu gleda kao privatni problem, a ne društveni. Stoga smo svi dužni prijaviti policijskim organima ukoliko imamo određena saznanja. Statistike pokazuju da je u gotovo 90 posto slučajeva za prijavu nasilja u porodici počinitelj bio muškarac. Nažalost, zbog manjkavosti u radu institucija, žene se često nađu u takvom položaju da budu ranjiva kategorija.
federalna.ba