Evropska unija podijeljena po pitanju Rusije

Posljednji samit čelnika Evropske unije iznjedrio je dodatnu podjelu u ionako rovitim odnosima unutar evropskog bloka. Naime, većina evropskih lidera glatko je odbila francusko-njemačku inicijativu da se razmotri mogućnost pozivanja predsjednika Rusije Vladimira Putina, na evropsko-ruski samit. 

Inicijativu za podizanje nivoa dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom predvodila je njemačka kancelarka Angela Merkel, uz podršku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ali je taj pokušaj naišao na protivljenje lidera Evropske unije na posljednjem samitu u Briselu. Baltičke zemlje i Poljska protestirale su protiv planova za povratak u dijalog s Rusijom, dok su Švedska i Nizozemska također izrazile oprez. 

“Ne bi mi smetalo da se predsjednici Evropskog vijeća i Evropske komisije sastanu sa Vladimirom Putinom. Ja lično neću učestvovati u sastanku sa Vladimirom Putinom, kao predstavnik jedne Evropske države”, rekao je Mark Rutte, premijer Nizozemske. 

“Zašto ne?” 

“MH17.” 

Sjetit ćete se, desetine državljana Nizozemske je poginulo u rušenju malezijskog aviona iznad Ukrajine na letu iz Nizozemske za Maleziju 2014. godine. Rusija niječe odgovornost, no sve istrage o tom događaju govore upravo suprotno – da je Moskva odgovorna za tu tragediju. Bolno historijsko iskustvo u odnosima sa Rusijom, potpuno je objašnjivo za Poljsku, ali i zemlje Baltika koje od Kremlja očekuju da prestane nastupati sa pozicije moći. 

“Ako želimo kao evropski lideri započeti dijalog sa Rusijom, onda i Rusija mora poduzeti određene korake. Dijalog je propao 2014. godine, uz ilegalnu aneksiju Krima, u Donbasu se vodi rat. Ovo su pitanja na koja treba odgovoriti i tek onda možemo razgovarati sa Rusijom. Kremlj razumije politiku moći, ali ne razumije dobrovoljne ustupke kao prikaz moći”, navodi premijer Latvije, Arturs Krisjanis Karins. 

“Ako bez ikakvih pozitivnih promjena u ponašanju Rusije započnemo saradnju, to će poslati veoma nesiguran i loš signal našim partnerima, primjerice zemljama Istočnog partnerstva. Dakle, to je razlog zašto mi se čini da pokušavamo sarađivati s medvjedom, radi sigurnosti jedne tegle meda. Mislim da se to sada dešava”, smatra Gitanas Nuseda, predsjednik Litvanije. 

Čak su i zemlje koje obično imaju razumijevanja za francusko-njemačke inicijative kritizirale taj napor kao loše pripremljen, a ozbiljniji posmatrači mogu primijetiti kako hladan prijem prijedloga Berlina i Pariza, zajedno sa incidentom s britanskim razaračem i Rusijom u Crnom moru zorno ilustriraju teškoće s kojima se američki predsjednik Joe Biden i evropski lideri suočavaju u pokušaju stabilizacije odnosa s Moskvom. Stoga ne čudi cinizam kod šefa ruske diplomatije. 

“Predsjednik Putin, predsjednik Macron i kancelarka Merkel redovno razgovaraju u različitim formatima, ali se ova tema pojavljuje prvi put. Zašto sada? Možda postoji hronološka veza sa samitom Putin-Biden u Ženevi. Možda Evropa ovo vidi kao signal da sada smiju pokazati pomalo svoju nezavisnost. Trebamo sačekati i vidjeti”, rekao je Sergey Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije. 

Govoreći o inicijativi, njemačka kancelarka ističe da je dužnost njene zemlje i Francuske  da rade za snažnu Evropu, sposobnu za djelovanje, ali isto tako i za inovativnu Evropu zasnovanu na solidarnosti. 

“Mislim da je bolje da ne razgovaramo uvijek samo među sobom o ovome, nego da trebamo predsjednika Rusije upoznati s ovim stvarima i reći da korisna saradnja nije moguća na takvim osnovama. Predsjednik Biden je to vrlo jasno rekao s obzirom na sajber napade, i zašto ne bi Evropa mogla isto to uraditi?”, kaže Angela Merkel, kancelarka Njemačke. 

“Preuzimamo odgovornost za održavanje zahtjevnog dijaloga s ciljem odbrane naših interesa kao Evropljana. Vjerujem da je ovo pravilan način, ne možemo imati pristup sa Rusijom u kojem samo reagiramo na pojedinačne slučajeve, kada vidimo da predsjednik Biden i Putin imaju strukturirane razgovore”, rekao je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske. 

Kako god, samit Biden – Putin u Ženevi samo je još jednom potvrdio trenutnu američko-rusko-kinesku tripartitnost u globalnom poretku i u kojem je evropski blok bukvalno zavezan za Ameriku. To potvrđuje olakšanje koje je nastupilo kod Evropljana pobjedom Joea Bidena na izborima, čega je svjesna i Rusija. 

“Prije nego damo konkretan odgovor, trebali bismo razumjeti o čemu se tu radi. Ali jedno je jasno: za samo nekoliko dana Evropska unija će prihvatiti novu politiku u odnosima sa Rusijom, što je takozvana trostruka politika - protivdejstvo, odvraćanje i saradnja na poljima na kojima se to poklapa sa interesima Unije”, dodaje Lavrov.  

“Usaglasili smo se da se usprotivimo Rusiji u slučajevima kada su joj mete Evropska unija i ono za šta se ona zalaže, dakle kada krši ljudska prava. Ograničiti Rusiju kada potkopava naše interese. Uz to sarađivaćemo sa Rusijom onda kada je to u našem interesu radi ostvarivanja naših ciljeva, primjerice ako govorimo o klimatskim promjenama, ili kada govorimo o javnom zdravlju”, istakla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije. 

Iz gore navedenog reklo bi se da su se svi savršeno razumjeli. Jedino što ruski zvaničnici te sitnice kao što su ljudska prava i građansko društvo zaobilaze u širokom luku, pojednostavljujući i banalizirajući globalne odnose na prostu geopolitiku zasnovanu na, prije svega vojnoj moći, a koju pokreće želja za prevlašću. Na taj način ruski predsjednik govori i o svom ukrajinskom kolegi. 

“Šta je poenta sastanka sa Zelenskim? Njegova je država u potpunosti pod vanjskom kontrolom. Glavne stavke djelovanja Ukrajine se odlučuju ne u Kijevu, nego u Vašingtonu, i dijelom u Berlinu i Parizu. Dakle o čemu da govorimo? Bilo kako bilo, ne odbijam se sastati, ali moram razumjeti o čemu mi to trebamo razgovarati”, kaže Vladimir Putin, predsjednik Rusije. 

Što će reći da aktuelne vojne vježbe Rusije u Crnom moru, ali i one u Ukrajini gdje vojnici Sjevenoatlantske alijanse vježbaju u sadejstvu sa ukrajinskom  vojskom predstavljaju demonstraciju moći, ali i svojevrsno ispipavanje do koje se mjere može provokativno djelovati u tom trusnom području.  No, vratimo se posljednjem samitu evropskog bloka. Naime, nakon svega, evropski lideri su umjesto na zaključcima samita, ostali na nekoj neodređenoj posvećenosti ispitivanja formata i uvjeta za dijalog sa Rusijom. Uzgred budi rečeno, ovo je i svojevrsni poraz dvojca Merkel-Macron. Jer po svemu sudeći, pričekaćemo na nekog novog snažnog evropskog lidera zbog čega će nekada redovni sastanci Evropljana sa Rusijom, koji su obustavljeni nakon ruske aneksije Krima, vrlo moguće postati doista raritetna pojava u svijetu multilateralizma. 

Ovo je prilog iz magazina Svijet. Kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba