Evropa priprema građane na krizne situcije nakon što je Rusija upotrijebila hipersoničnu raketu

U ruskom napadu dronovima na sjeveroistočni ukrajinski grad Sumi, jutros su ubijene dvije osobe, a povrijeđeno je 12. Ukrajinski parlament otkazao je sjednicu zbog nove opasnosti od napada. Taj potez dolazi nakon što je Moskva dan ranije ispalila eksperimentalnu balističku raketu srednjeg dometa na Ukrajinu.

NATO i Ukrajina sastat će se u utorak u Briselu da bi razgovarali o ruskom napadu hipersoničnim raketama srednjeg dometa, saopštile su diplomate. Sastanak će biti održan na nivou ambasadora, a sazvao ga je Kijev nakon napada na grad Dnjipro.

Ukrajinska vojska jutros je saopštila da je Rusija prvi put tokom rata lansirala interkontinentalnu balističku raketu Orešnik iz svoje južne oblasti Astrahan na Dnjipro. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da korištenje Orešnika predstavlja jasnu i ozbiljnu eskalaciju i pozvao na snažnu svjetsku osudu, jer je NATO optužio Vladimira Putina da nastoji "terorizirati" civile i zastrašiti ukrajinske saveznike.

„Putin ne samo da produžava rat, on pljuje u lice onima u svijetu koji istinski žele obnovu mira. Nedostatak oštrih reakcija na akcije Rusije, šalje poruku da je takvo ponašanje prihvatljivo.“

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija lansirala hipersonični balistički projektil srednjeg dometa na ukrajinski vojni objekt i upozorio Zapad da bi Moskva mogla napasti vojna postrojenja bilo koje zemlje čije je oružje korišteno protiv Rusije.

„Kao odgovor na korištenje američkog i britanskog dalekometnog oružja, ruske oružane snage izvele su 21. novembra ove godine kombinovani napad na jedan objekat vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine.“

Zapadne zemlje treba najozbiljnije da shvate Putinovu izjavu u kojoj je govorio o ukrajinskom sukobu i primjeni nove ruske balističke rakete Oreškin, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban:

„Ako u Rusiji predsjednik nešto kaže, to nisu prazne riječi. Ukrajina je susjed Mađarske i nije potrebno mnogo mašte da se zamisli koliko brze i neočekivane mogu biti posljedice rata u susjednoj zemlji. Opasnost je neminovna. Ove vijesti govore o neposrednoj ratnoj opasnosti u kojoj se nalazi Mađarska."

Nedavni događaji pokazuju da postoji stvarna opasnost od izbijanja globalnog sukoba, rekao je poljski premijer Donald Tusk, nakon što je Rusija ispalila hipersoničnu balističku raketu srednjeg dometa na ukrajinski grad.

"Rat na istoku ulazi u odlučujuću fazu, osjećamo da se približava nepoznato", rekao je Tusk.

Britanija je sada direktno uključena u rat u Ukrajini, nakon što su njene rakete korištene za udare na ciljeve unutar Rusije, rekao je ruski ambasador u Londonu.

Ukrajinski parlament odgodio je današnju sjednicu iz sigurnosnih razloga. Zastupnicima je rečeno da drže svoje porodice dalje od kijevske vladine četvrti, a prema navodima nekih od njih, sljedeća sjednica ukrajinskog parlamenta dogovorena je tek za januar.

Upotreba hipersoničnih raketa otvorila je novo poglavlje rusko-
-ukrajinskog rata. Širom Evrope vlade pojedinih država počele su dijeliti brošure koje sadrže uputstva i praktične savjete za domaćinstva kako da prežive tri dana, odnosno prva 72 sata, u slučaju rata ili krize.

Milioni Šveđana dobili su savjete kako da se pripreme za ruski napad, odnosno pogoršanje sigurnosne situacije ili čak za nuklearnu katastrofu. Finska je slične savjete objavila na Internetu, a Norvežani su nedavno dobili i letak u kojem ih pozivaju da budu spremni da se sami snalaze do sedam dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus otvoreno je rekao nemačkoj javnosti: „Moramo se naviknuti na pomisao da bi u Evropi mogla postojati opasnost od rata. A to znači da moramo postati sposobni za rat, moramo biti defanzivni i pripremiti društvo za ovo.“

Također, njemačka vojska počela je pripremati kompanije u toj zemlji za slučaj izbijanja rata, jer bi u takvoj situaciji ekonomiji prijetile obimne restrikcije. Njemačke oružane snage odnedavno pripremaju firme za slučaj rata na osnovu Operativnog plana Njemačke koji su dogovorili političari te u kojem je sugerisano da u slučaju vanredne situacije svaka firma treba imati konkretan plan o tome šta očekuje od svojih zaposlenih.