Evropa pred energetskom krizom

Energetska kriza trese svijet. Cijena gasa na evropskim berzama nikada nije bila veća. Najavljeno je poskupljenje električne energije. Rastu cijene i svih ostalih energenata. Razloga je mnogo, od povećane potražnje, praznih skladišta, do zavrtanja ventila. 

Cijene prirodnog gasa na globalnom nivou nekontrolirano rastu već mjesecima. Sve je počelo kada su se ekonomije najvažnijih industrijskih zemalja ponovno pokrenule nakon zastoja izazvanog pandemijom koronavirusa. Prirodnim gasom u Evropi se trguje po rekordno visokim cijenama koje dostižu i do 1900 dolara za 1000 metara kubnih. Razloga vrtoglavog rasta cijena gasa, ali i energetske krize koja se nadvija na Evropom, a koja prijeti da se prelije i na ostatak svijeta, je nekoliko. Potražnja u Aziji se povećava, skladišta gasa u Evropi su na historijski niskom nivou. Tu je i pitanje ruskog gasa. Ruski energetski gigant Gasprom, koji isporučuje trećinu evropskog gasa, ispunjava svoje obaveze, ali trenutno nije spreman povećati isporuke.

- Gasprom je dokazao da je pouzdan dobavljač energije u posljednjih 50 godina isporuke gasa u Evropu. Zemlje kojima smo isporučivali plin, nikada u 50 godina nisu imale problema. One zemlje, koje su sa druge strane odbile potpisati dugoročne ugovore i odlučile kupovati gas negdje drugo, sada su u problemima – kazao je Viktor Zubkov, predsjedavajući Upravnog odbora Gazproma.

Analitičari nagađaju da Rusija time želi pokazati Evropi koliko je ovisna o Moskvi, ali i izvršiti pritisak na Evropsku uniju da što prije u rad pusti gasovod Sjeverni tok 2 kojim bi se gas prenosio direktno iz Rusije u Evropu.

- Postoji mogućnost za povećanje isporuke gasa. Sve zavisi od potražnje, ugovornih obaveza i trgovinskih sporazuma – navodi Dmitry Peskov, glasnogovrnik Kremlja.

Međutim, gasovod Sjeverni tok 2 još je u probnoj fazi, a puštanje u pogon moguće je tek za četiri mjeseca. Za krizu je kriva Evropa, smatra ruski predsjednik Vladimir Putin, jer kako kaže, nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci gasa sa Moskvom.

- Rast cijena gasa u Evropi rezultat je nedostatka električne energije, a ne obrnuto, i ne treba svaljivati sopstvenu krivicu na nekoga drugoga, što pokušavaju neki naši partneri - tvrdi Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Posljedice su jasne, a opća slika veoma složena. Jasne su posljedice i kada su u pitanju potrošači širom Evrope. Grijanje i struja sve su skuplji, a prijete i nestašice, što vlade širom Evrope očajnički žele izbjeći. Najzapaženiji skok cijena grijanja i struje bio je u septembru. Samo tog mjeseca veleprodajne cijene električne energije npr. u Njemačkoj su porasle za skoro 50 posto.

Dinamika tokom zime, ako se ne pronađe adekvatno rješenje, svakako bi mogla pogoršati stvari.

- Razvoj zimske sezone je ključna varijabla koju treba pomno posmatrati. Nagli porast cijena se ne smije zanemariti. Nanosi štetu našim građanima, a posebno najranjivijim domaćinstvima, umanjuje konkurentnost, te pridonosi inflacijskom pritisku. Ukoliko se ne suzbije, prijeti ugroziti oporavak Evrope. Neupitno je da moramo poduzeti političke mjere – rekla je Kadri Simson, komesarka EU za energetiku.

Tokom ljeta zvaničnici Evropske unije rast cijene gasa odbacili su kao privremenu pojavu, koju se može izdržati. Sada, kada povećana cijena gasa i s njom povezan rast cijene struje stiže do domaćinstava i preduzeća, u Briselu uzbuna.

- Ono čemu svjedočimo jeste nagli porast cijena energije bez presedana, koji ima razne uzroke, ali je usko vezan za razvoj cijena energenata na međunarodnim tržištima. To nije problem koji se može riješiti na nacionalnom nivou. Potreban nam je kordiniran odgovor na evropskom nivou koji može obuhvatati nekoliko opcija – smatra Nadia Calvino, ministrica ekonomskih pitanja i digitalne transformacije Španije.

- Jasno je da se radi o izuzetno zabrinjavajućem pitanju za sve nas. Nepravedno je. Neefikasno je i veoma skupo. Nepravedno, neefikasno, i veoma skupo prije svega za sve građane, a posebno najsiromašnije građane Evrope, a i za naše privatne kompanije. Dakle postoji potreba za poduzimanje mjera i donošenje odluka – kaže Bruno Le Maire, ministar finansija Francuske.

Nacionalne vlade pokušavaju ograničiti uticaj cijena na potrošače. Međutim, priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune. Najveće energetske kompanije u Velikoj Britaniji od vlade su tražile paket hitne pomoći. Španska vlada je već usvojila hitan zakon o smanjenju visokih računa za energiju za potrošače. Italija ima paket podrške domaćinstvima u iznosu od 4,5 milijardi eura, dok Francuska uvodi subvencije za milione domaćinstava sa niskim prihodima.

- Razmatramo privremeno zamrzavanje cijena gasa, dakle da spriječimo dalji rast cijena. Imam zakonske ovlasti za donošenje te odluke. Stručnjaci tvrde da bi od aprila cijene gasa trebale početi padati. Naravno, pad cijena će biti sporiji jer ćemo sadašnji porast uračunati u taj pad. Zaključak je da za potrošače gasa neće biti ekstremno velikog porasta cijena – kategoričan je Jean Castex, premijer Francuske.

Rastu optužbe da su klimatske politike Evropske unije krive za aktuelni problem, te da je prelazak na klimatski neutralnu budućnost preskup za potrošače.

- Tokom krize kada je riječ o cijenama energije, istovremeno smo vidjeli da su cijene energije iz obnovljivih izvora ostale niske i stabilne. Dakle, umjesto da budemo paralizirani ili da usporimo jer je došlo do naglog porasta cijena u energetskom sektoru, trebali bismo ubrzati tranziciju ka obnovljivoj energiji kako bi ona postala dostupna svima – rekao je Frans Timmermans,  komesar EU za klimatska pitanja.

Klimatske politike EU za 2030. i 2050. godinu su pokazale da je Unija postavila ambiciozne ciljeve za korištenje obnovljive energije. U Evropskoj uniji je 2019. udio potrošene energije koja dolazi iz obnovljivih izvora bio 19,7 posto. Cilj je da se ta potrošnja do 2030. poveća na 32 posto.

Analitičari rješenje cjenovnog cunamija vide u blagoj zimi, ali i povećanju snabdijevanja iz Rusije – bilo kroz postojeće gasovode ili preko još neodobrenog Sjevernog toka 2. Cijene bi tada, složni su mnogi, vjerovatno pale, čime bi se značajno smanjio i stres.

federalna.ba