Europarlamentarci zbog Dodika traže aktiviranje Bonskih ovlasti
Politika Republike Srpske će ugroziti stabilnost ne samo u Bosni i Hercegovini, već na cijelom Zapadnom Balkanu, strahuju europarlamentarci. Naime, osam zastupnika iz različitih stranaka uputili su pismo visokome predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu, te visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu. Traže da se konačno reagira i zaustavi Milorad Dodik. O tomu je bilo riječi i na plenarnoj sjednici Evropskoga parlamenta.
Osam zastupnika u Evropskom parlamentu u pismu izražavaju zabrinuti zbog trenutnih dešavanja u BiH i koracima koji vode ka secesiji entiteta Republika Srpska. To, kako su naveli, ugrožava mir u cijeloj regiji zbog čega traže reakciju i upotrebu bonskih ovlasti.
Upozoravaju na porast tenzija zbog neustavnog, nelegitimnog pokušaja blokade svih institucija na državnom nivou, kao i povlačenja iz institucija BiH što je direktna prijetnja miru. Imenovali su i krivca za to o čemu je govoreno i na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.
„Nedavni konkretni koraci ka otcjepljenju Republike Srpske koje je poduzelo nacionalističko rukovodstvo koje predvodi Milorad Dodik trebaju da upale sve alarme. Sljedeće sedmice u RS-u je predviđen neviđen, neustavan i nasilan potez protiv Dejtonskog sporazuma s potencijalom da stvori odluke prekidanja miroljubivog procesa na Zapadnom Balkanu“, izjavio je Michael Gahler, zastupnik Evropske narodne stranke u EP.
„Vidimo veliku krizu u BiH sa potencijalom da eskalira, pa sve do građanskog rata. Republika Srpska prijeti izlaskom iz instituacija BiH, jučer je bio prvi korak sa Agencijom za lijekove. To prijeti stabilnosti u regiji, koja će uništiti Dejtonski sporazum i baciti zemlju u prošlost. Pitam se da li visoki predstavnik i komisija shvaćaju koliko je ovo hitna prijetnja. Borelle i Blinken su pozvali sve strane da poštuju institucije, a ne ragiraju na Dodika koji se igra vatrom“, kazala je Tineke Strik, zastupnica Evropske narodne stranke u EP-u.
Sve predstavnike Evropske unije pozvali su da donesu zajedničku odluku kojom se takav postupak RS-a proglašava nezakonitim i iskoriste sve instrumete da se sačuva teritorijalni integritet i mir u BiH.
„OHR i EU moraju iskorististi sav utjecaj kao i bonske ovlasti da bi se nacionalističko rukovodstvo RS dovelo pameti. Znate šta će se dogoditi ako dopustimo Miloradu Dodiku da proglasi nezavisnost? Putin će ga priznati, tu će se revanširati za Kosovo i vjerovatno se za to u Rusiji pripremaju. Ne smijemo dopustiti da se to dogodi. Moramo reagirati kako treba i na vrijeme“, poručio je Gahler.
„Treba učiniti sve da bude spriječeno takvo glasanje. Da se ukaže na posljedice takvog glasanja, jer članovi Narodne skupštine RS trebaju znati posljedice svoje odluke prije nego što je donesu. Mi moramo znati da se EU pripremila na adekvatan odgovor da bi ova kriza bila tretirana na najvišim nivoima da bude tema na sutrašnjem samitu“, naglasila je Strik.
Sjednica Evropskog parlameneta bila je posvećena nedavnom samitu EU-a i Zapadnog Balkana, o procesu proširenje te nedavnom izvještaju Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana ka EU. Izostanak konkretnih mjera za približavanje zemalja Zapadnog Balkana članstvu u Uniji, glavna je kritika eurozastupnika. Kritike su upućene i zemljama aspirantima za ulazak u evropski blok, zbog nedovoljnog truda.
„Trenutni pristup ne samo da podriva naše napore da se demokratizira ta regija, već ugrožava i mir kao što smo to nedavno vidjeli na sjeveru Kosova ili u Bosni i Hrecegovini sa prijetnjama o otcepljenju. Treba tome stati u kraj, treba nam potpuno drugačija politika o Balkanu“, poručila je Viola von Cramon-Taubadel, zastupnica Zelenih u EP.
Više eurozastupnika iz Hrvatske, kada je riječ o BiH osvrnulo se na izborni zakon kao nejednak pristup međunarodne zajednice prema sva tri konstitutivna naroda. Željana Zovko je, komentirajući zahtjeve da se iz IPA fondova finansira rad međunarodne administracije na Zapadnom Balkanu, poručila zastupnicima da se fokusiraju na ljude iz te regije.
"Dok sam ja ovdje u ovom parlamentu niti jedan cent više neće biti potrošen za nekoga ko nije iz BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, jer taj narod gubi ono što je osnovno, gubi svoje sjeme, gubi mlade ljude koji grade Evropu umjesto da grade zapadni Balkan", istakla je ona.
Kako je kazala Zovko, EU će u okviru programa IPA 3 investirati 14 milijardi eura u Zapadni Balkan.
federalna.ba