Matić: U BiH svi moraju znati da je njihov glavni grad Sarajevo

Zastupnik hrvatskog SDP-a u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić za Federalni radio je komentirao novu strategiju proširenja Europske unije za koju tvrdi da je mirovni projekat kao posljedica invazije Rusije na Ukrajinu. Govorio je o zaokretu politike proširenja na Zapadni Balkan, nužnosti da Bosna i Hercegovina što prije dobije status kandidata za članstvo, ali i o reformskim kapacitetima koje treba ispuniti do početka pregovora te politici miješanja susjeda u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

Evropski parlament usvojio je izvještaj o politici proširenja u kojem se ističe da je ono najjači geopolitički alat Evropske unije. Koje su to mjere za ubrzanje procesa, osim one koja se odnosi na odlučivanje o otvaranju poglavlja u pristupnim pregovorima kvalificiranom većinom, odnosno šta podrazumijeva nova strategija proširenja?

„Strategija proširenja postaje sve aktualnija s obzirom na agresiju Rusije na Ukrajinu i, kolokvijalno rečeno, želju Rusije da stavi 'šapu' na zemlje Zapadnog Balkana. Sretan sam da će se neke stvari dešavati brže u pogledu Unije, ali što se tiče Bosne i Hercegovine, nažalost, vidim da mnogo toga nije napravljeno na domaćem terenu. Uz našu punu potporu ovdje, teško će biti napraviti bilo što ukoliko BiH ne napravi unutarnje uređenje koje bi bilo kompatibilno zapadnim demokracijama.“

Europski parlament usvojio je Rezoluciju u kojoj se od Europskog vijeća zahtijeva da odobri kandidatski status Bosni i Hercegovini. Vjerujete li da bi Europsko vijeće već 15. decembra, nakon summita EU - Zapadni Balkan, moglo odobriti Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo u Europskoj uniji usprkos problemima koje ste spomenuli?

„Nadam se da hoće. Europska unija je napravila iskorak kandidaturom Ukrajine koja nije prošla ni dio procesa koje su prošle zemlje Zapadnog Balkana. Nadam se da će Bosna i Hercegovina biti prihvaćena. Mnogo toga se mijenja od 24. veljače, mnogo toga se mora ubrzavati, jer uvjetovano je ruskom agresijom na Ukrajinu. Ja sam da se što prije zemljama Zapadnog Balkana, uprkos nekim reformskim zaostajanjima, dā mogućnost kandidature za članstvo u Europskoj uniji.“

Koliko je, prema Vašem mišljenju, zaokret u politici proširenja bitan da bi Europska unija bila referentniji globalni igrač u radikalno izmijenjenom geopolitičkom kontekstu? Konkretno, u odnosu na Sjedinjene Američke Države, Kinu..

„Upravo o tome govorim. Zapadni političari ne razumiju, uvjetno rečeno, ljude sa istoka. Na zapadu, kad se nešto potpiše, smatra se da je tako. Znamo mi u Hrvatskoj i vi u Bosni i Hercegovini da potpisano ništa ne znači. Sve obećavamo, a kad potpišemo, 'lako ćemo'. Ja bih napravio veliki iskorak, jer ako Europska unija ne primi zemlje Zapadnog Balkana u što kraćem roku u zajedništvo sa ostalih 27 europskih zemalja, učinit će to Rusi, Kinezi, Turci. Tako ćemo dobiti, nažalost, nestabilno područje, koje, prema svim zemljopisnim i civilizacijskim uzusima, pripada Zapadnoj Europi u koju treba što prije da budu uključeno. Pojednostavljeno, primio bi ih sutra, ali ako za dvije naredne godine ne učine ništa u ispunjavanju uvjeta, možda zvuči apstraktno, izbacio bi ih. Dobra rješenja se nalaze u nekim iznenadnim potezima. Ukoliko ne učinimo radikalni potez, učinit će to netko drugi, a onda ćemo dobiti veće probleme. Bosna i Hercegovina ne treba ničije tutorstvo, jer je suverena zemlja, ali, nažalost, nefunkcionalna  država. Od Daytonskog sporazuma, koji je zaustavio rat, ništa se  nije pomaklo. Država u kojoj postoji više od 170 ministara, 300 župana, 500 načelnika, njima odgovara ovakva situacija i čine sve  da takva ostane. Teško je razumjeti takvu vrstu funkcioniranja. Da ne govorimo o trojici čelnih, znate, ako moj klub stalno gubi, tri glavna igrača moramo promijeniti.“

Nedavno ste uputili oštru poruku Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću, kazavši da se sklone ukoliko žele pomoći Bosni i Hercegovini. Konstituira se ovih dana vlast na svim nivoima, no i dalje su tu nacionalne stranke.

„Sve dok bude tako, realno, Bosna i Hercegovina nema budućnosti. Pogotovo s ovim trojicom. Čovića ne znam osobno, ali čovjek skreće rijeku da bi imao plitku vodu u svom dvorištu! Ako za 25 godina niste ništa dobro napravili zemlji osim sebi, što se vidi na svakom koraku, ako kažete da volite svoju zemlju, onda se maknite. Ljudi i dalje glasaju za iste, kao i u Hrvatskoj, to je jedan mazohistički pristup koji ja ne mogu razumjeti. Kad to promatram iz Brisela, žao mi je što je tako sa Bosnom i Hercegovinom, ali i sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Kosovom.“

Nelegalno i nelegitimno je miješati se u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. To ipak čine njeni susjedi, Srbija i Hrvatska. Slažete li se sa komentarom da kontinuitet etno politika susjednih država nije prestao, čime se narušava unutarnja suverenost Bosne i Hercegovine?

„Apsolutno se slažem. Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima sve resurse da se razvija kao jedna od perspektivnijih zemalja Europe,  a ne samo na Balkanu. Što se tiče tutorstva, pomoći se može onome koji je zatraži. Pomoć se ne nameće. Kakve veze sa BiH ima tutorska politika Hrvatske, Srbije i Turske, koja nije niti blizu Bosne i Hercegovine. Sve dok, recimo, hrvatski Srbi ne shvate da je njihov glavni grad Zagreb, a ne Beograd, nema tu sreće. Tako i u BiH, svi moraju znati da je njihov glavni grad Sarajevo. Možete vi biti Hrvat, Srbin, Bošnjak, rođeni ste u BiH, to je tvoja država i razvijaj svoju zemlju.“

Izjavili ste da je Europa premekana prema Srbiji, na koji način?

„Nasjedanje na populizam srpskog rukovodstva predvođenog predsjednikom Vučićom, majstorom za jeftini populizam. I za bajke je previše ono što priča Aleksandar Vučić. Što Europa radi? Ako im šaljemo novce i pomažemo, Vučić kaže da je to zahvaljujući njemu. Ako im ukinemo, onda će on reći da je to zato što se on bori za srpske interese. Građani u Srbiji uvijek progutaju tu priču, nadam se da će tome doći kraj.“

Rusija tvrdi da su europski lideri gurnuli Evropu, posebno Europsku uniju, ka globalnom energetskom kolapsu. Putin koristi energiju kao oružje. Nedavno je Evropski parlament donio Rezoluciju kojom se Rusija označava kao državni pokrovitelj terorizma.

„Agresor uvijek pronađe izgovore zašto će nešto napraviti. Europa je pravila Sjeverni tok jedan, Sjeverni tok dva, u budućnosti bi ih vjerojatno pravila i više. A onda, kad onaj koji drži ključeve to uskrati, onda postanete ovisni o ucjenjivaču. Trebalo je imati više izvora: sa juga, zapada, Amerike… Europa je trebala pokazati 'zube' Putinu. Smrzavat ćemo se, ali onog dana kad potpišeš primirje,od tebe nećemo kupiti plin.“

Ovih dana se u Hrvatskoj vodi politička polemika u vezi s tim da li Hrvatska treba pomoći u obuci ukrajinskih vojnika. Kakav je Vaš stav, s obzirom na to da se radi o veoma delikatnom pitanju?

„Ako ste članica Europske unije, NATO-a, nekih asocijacija, i ako ćete učiniti nešto što nije izravno miješanje u ratni sukob nego na humanitarnoj razini: nekave instrukcije njihovim vojnicima ili onima koji rade na razminiranju, ne vidim tu veliki problem. Mi smo već na neki način dio toga, samim time što samo dali potporu Ukrajini i osudili agresiju Rusije. Kad nešto potpišeš, toga se i pridržavaj.“

federalna.ba